Hrvatska odvjetnička komora poslala je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka ocjene usklađenosti Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma s Ustavom, potvrdio je Leo Andreis, predsjednik HOK-a.

Pozivaju se na Ustavom zajamčenu nezavisnost odvjetništva te traže širu obvezu čuvanja tajnosti podataka koje od klijenata doznaju prilikom pružanja pravne pomoći, a ne samo kod zastupanja na sudu. No unutar Komore navodno nije stvorena ideja da se konfrontiraju međunarodnim konvencijama o sprečavanju pranja novca, nego su im meta propisi koji su stroži u Hrvatskoj od EU konvencija. Ovdje se prihvaća odvjetnička tajna samo u sudskim postupcima te po sadašnjem slovu zakona u upravnom postupku, primjerice, pred Ministarstvom financija ne vrijedi odvjetnička obveza čuvanja tajne. U EU je i taj postupak sudski, pa se poštuje tajna i kod poreznih pitanja. Inače, neosporno je da kad odvjetniku dođe klijent protiv kojeg se vodi postupak radi pranja novca, sve informacije koje tako dozna dio su odvjetničke tajne. Neosporno je i da klijent koji ulaže i kupuje ili traži da se upravlja njegovim novcem mora reći odvjetniku porijeklo novca. Ako to radi pravna osoba, odvjetnik mora znati koja je krajnja fizička osoba koja upravlja. No ako je riječ o sumnjivom porijeklu, oni su dužni to prijaviti Uredu za sprečavanje pranja novca te podatke o svim vlasnicima tvrtki čuvati u spisima. Postane li odvjetnik direktor ili pomaže da se upravlja novcem koji nije jasnog porijekla, izlaže se riziku poduzetništva pa je dužan reći sve što o tome zna, tvrde u HOK-u. Odvjetnička tajna sužena je u cijelom svijetu i odvjetnici se, ako zloupotrebljavaju položaj, ne mogu skrivati iza nje. Imaju li posla sa strankama čiji novac je sumnjivog porijekla, i to ne prijave, izlažu se riziku od novčane kazne do kaznene odgovornosti.