Država ne zna koliko joj novca po osnovi kriznog poreza svaki građanin mjesečno uplaćuje. To će otežati povrat novca građanima ako na Ustavnom sudu sruše Zakon o kriznom porezu, jer će podatke o uplatama morati tražiti od poslodavaca i ostalih isplatitelja. Podatke o pojedinim uplatama država će posredno utvrditi kontrolom obračuna kod isplatitelja plaća i drugih dohodaka, a do tada će Porezna uprava raspolagati samo podatkom o svoti poreza koju su isplatitelji obračunali na isplaćene plaće, mirovine, drugi dohodak i dividende. To je izbjegao izravno reći ministar financija Ivan Šuker, pa kao ni Zakon o kriznom porezu tako ni Pravilnik koji je on potpisao ne navodi tko je porezni obveznik. Pravilnik o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (NN br. 96) propisuje da je krizni porez konačan porez i ne utječe na godišnju prijavu poreza na dohodak.

Nema evidencije
To, pak, znači da Porezna uprava, u odnosu na zaposlene kod poslodavaca i umirovljenike koji taj porez već plaćaju, ne registrira svote njihovih mjesečnih uplata prema toj osnovi. Iako je riječ o direktnoj pomoći u punjenju državnog proračuna, poreznici ne trebaju voditi evidenciju o uplatama svakoga pojedinog građanina kao što je to slučaj kod poreza na dohodak. Za razliku od toga, Porezna uprava samo raspolaže podacima o ukupnim svotama tog poreza obustavljenim iz plaća ili mirovina koje za zaposlene i umirovljenike mjesečno obračunaju, obustave i uplate državi razni poslodavci i HZMO, te je o tome izvijeste na takozvanom IPP-obrascu. Hrvoje Jelić, član Uprave i partner u društvu Zgombić i partneri, kaže kako iz IPP-obrasca proizlazi da je za prihode državnog proračuna bitan podatak o tome koliko je u određenom mjesecu kumulativno plaćeno kriznog poreza kod pojedinog isplatitelja, dok nisu predviđeni nikakvi drugi obrasci ili izvještaji za osobe iz čijih je primitaka taj porez plaćen.

Upitne obavijesti
“Zaposleni bi podatak o tome koliko im je poreza ustegnuto iz neto-plaće trebali dobiti u tzv. isplatnom listiću”, kaže Jelić. Međutim, upozorava, pitanje je kojim će dokumentom o tome biti obaviješteni, primjerice, primatelji dividende. Napominje da će vrijeme pokazati hoće li i u tom dijelu morati doći do određenih promjena, primjerice, zbog najava uvođenja kriznog poreza i na primitke od samostalnih djelatnosti, gdje bi krizni porez možda bio vezan za predujmove poreza na dohodak, a onda nikako ne može biti konačan jer ovisi o poslovnom rezultatu koji je poznat tek nakon isteka poreznog razdoblja. Porezna savjetnica Marija Zuber ističe da zbog definiranja kriznog poreza kao konačnog on neće utjecati na obračun poreza na dohodak.“Kod podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak građani su dužni prijaviti svote ostvarenog primitka bez obzira je li plaćen krizni porez, a to znači kao da su taj iznos kriznog poreza potrošili za osobne potrebe”, kaže Zuber. Porezni savjetnik Vlado Brkanić navodi kako su poduzeća dužna izvijestiti PU o ukupnim svotama uplata, ali se iz toga ne vidi kome je i koliko obustavljeno, pa čak ni broj onih koje se oporezuje po stopi od 2 i 4 posto. Smatra da se ministar Šuker rukovodio načelom ekonomičnosti naplate poreza te da poreznicima ostaje samo eksterni nadzor tvrtki.

Dividende

Nedoumice
Jelić smatra da je kod dividenda i udjela u dobiti ostalo otvoreno pitanje plaća li se porez samo na konačno izglasane i isplaćene dividende i udjele u dobiti ili i na predujmove.

Mogući problemi
“Izgledno je tumačenje da se oporezuju i predujmovi, ali to dovodi do mogućih problema s povratom kriznog poreza u slučaju da stvarna dobit društva koje isplaćuje dividende u dobiti bude manja od isplaćenih predujmova.

Povrat novca
“U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima dioničari tada moraju vratiti iznos više primljene dividende, a onda bi im trebao biti vraćen i preplaćeni krizni porez, ali nije uređeno kako”, ističe Jelić.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa