Sudeći prema porukama koje je domaćim i stranim ulagačima uputio ministar financija Ivan Šuker na prvom međunarodnom okruglom stolu o oporezivanju koji je jučer održan u HGK-a, Vlada nema namjeru poduzimati radikalnije zahvate u hrvatskom poreznom sustavu, a osobito ne tijekom izborne godine. No, od pregovarača, kako je to Šuker istaknuo, Vlada očekuje da se izbore na nultu stopu PDV-a koja se u Hrvatskoj plaća na kruh, mlijeko i ortopedska pomagala te za opstanak posebnog poreznog tretmana za porezne obveznike koji posluju na područjima posebne državne skrbi. Očekivanja su tako Banskih dvora usmjerena prema trajnijim izuzećima koja je, kako se čini, hrvatska Vlada opravdano postavila kao jedan od ključnih političkih ciljeva u pregovorima s EU. Zbog Domovinskog rata i troškova koje još uvijek ima hrvatski državni proračun, nastojat će se u postupku harmonizacije poreznog sustava s onim u EU izboriti protiv uvođenja iste stope PDV-a i na osnovne namirnice kao što su kruh i mlijeko, no upitno je hoće li EK pristati da ti proizvodi i ratom pogođena područja i nakon ulaska Hrvatske u EU neko vrijeme imaju poseban porezni tretman. “Pregovarači trebaju jasno reći da su nulta stopa PDV-a i područja od posebne državne skrbi specifičnosti Hrvatske. Ni jedna zemlja članica EU nije imala rat, pa nema svake godine u državnom proračuna 10 posto na strani rashoda kao posljedice direktne i indirektne štete, a da ne govorimo o tome koliko stoji stotina tisuća nestalih radnih mjesta s osnova prihoda proračuna JLS-a i države te da veći dio onih koji su danas trebali biti radno aktivni ne može samostalno zarađivati nego im država plaća socijalne naknade. Posljedice rata moraju poprimiti ekonomsku kategoriju u pregovorima s EU. U 2007. morali smo u proračunu za to osigurati 9 milijardi kuna, a to je izuzetan teret za Hrvatsku s obzirom na snagu njezinog gospodarstva”, kazao je Šuker. Sagledavajući moguće perspektive hrvatske porezne politike Šuker je otklonio bojazan privrednika da su moguće radikalnije promjene u poreznoj politici. Tako je isključio mogućnost uvođenja flat taxa navodeći bi to značilo ukidanje svih olakšica, svega što je oporezovano s nultom stopom, povlastica za područja posebne državne skrbi te poticaja za ulaganja što se tiče poreza na dohodak te dobit. Upravo je zadržavanje postojećeg sustava bio, prema riječima predsjednika HGK-a Nadana Vidoševića, ključni sadržaj zahtjeva članica HGK-a. “Apeliramo na Vladu da ne mijenja porezni sustav jer su stabilnost poreznog sustva i njegova predvidljivost poduzetnicima dugoročno najvažniji”, kazao je Vidošević.

Pozivajući se pak na iznimno dobru naplatu poreznih prihoda i u prošloj i ovoj godini, a pod uvjetom da se taj trend nastavi, Šuker je kao najveće iznenađenje najavio mogućnost da Vlada odluči smanjiti stope mirovinskog i zdravstvenog doprinosa čime bi se rasteretili poslodavci, a porasle bi plaće zbog smanjenog nameta. No očekivanja privrede da će se tim putem brže krenuti, Šuker je odmah spustio na zemlju, rekavši da je to novi politički izazov za buduću vladu. Premda je takvu mogućnost isključio u 2007., odlučujućim za takav korak drži nastavak dobre naplate poreza te modernizaciju Porezne uprave koji se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom. “Cilj nam je stvoriti modernu Poreznu upravu, a na temelju jedinstvenog poreznog broja povući ćemo sve potrebne podatke za oporezivanje trgovačkih društava i građana iz svih državnih institucija počevši od SDA. Tako ćemo dobiti podatke o imovini pojedinaca te njihova prometa s nekretninama, pokretninama i vrijednosnim papirima tijekom godine kao i podatke iz Trgovačkog suda o (su)vlasništvu u trgovačkim društvima. Danas je jedan od najčešćih vidova gospodarskog kriminala takav da kad tvrtka zapadne u probleme bez ikakvih zakonskih obveza otvorite novu tvrtke i nastavite poslovati kao da se ništa nije dogodilo. To se neće moći dogoditi kad uvedemo jedinstveni porezni broj”, kazao je Šuker. Kao vjerojatnu novinu koja poduzetnike čeka već u ovoj godini najavio je izmjene Zakona o trgovačkim društvima po kojima se opet neće moći otvoriti novo trgovačko društvo dok se ne predoči potvrda osnivača da je podmirio porezne obveze. Također bi se komunalna naknada, najveći prihod JLS-a, mogla uskoro plaćati kao imovinski porez koji bi se određivao na temelju vrijednosti, a ne veličine nekretnine. Transparentnost i stabilnost kao najvažnije odlike poreznog sustava istaknuo je i suorganizator rasprave Hrvoje Zgombić, a prema riječima bečkog profesora Christiana Widhalma, hrvatski je porezni sustav za investitore mnogo povoljniji od austrijskog. “Kada bi zadržali postojeći sustav te uveli oporezivanje kapitalne dobiti, Hrvatska bi bila jednako atraktivna za ulagače kao Cipar”, poručio je prof. Widhalm.