Viši savezni sudac Charles R. Simpson III na 4. godišnjoj konferenciji o upravljanju i zaštiti intelektualnog kapitala Intelektiv, u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, govori o postupanju s dokazima, svjedocima i stručnim svjedočenjima u slučajevima intelektualnog vlasništva.

Savezni sudac, koji je 70-ih godina imao privatnu praksu, da bi ga predsjednik Ronald Regan 1986. imenovao sucem, posebno je povezan s Hrvatskom. Pored toga što je 2000. godine bio prvi savezni sudac u SAD-u koji je uspostavio sustav "sestrinskog suda", ni više ni manje nego sa sudom u Puli, k tome je porijeklom Hrvat. Nakon diplome i položenog pravosudnog ispita krajem 60-ih otišao je u Europu putovati. Od malih nogu je slušao o Zagrebu s obzirom na to da vuče korijene iz Hrvatske. Njegovi baka i djed su početkom 20. stoljeća iz okolice Ludbrega emigrirali u Ameriku, gdje je i rođena njegova majka. No tek 1997. godine saznali su točno mjesto njezina porijekla budući da je činovnik na Staten Islandu krivo napisao mjesto iz kojeg su došli – Hrastovsko. Upravo se te godine sudac Simpson nalazio s hrvatskim sucima koji su posjetili grad Louisville u državi Kentucky. Bilo ih je pet ili šest. I tako je počeo projekt sestrinskog suda. 

Je li ta veza nastala i zbog vašeg hrvatskog porijekla?
Djelomično je. Ali važniji razlog je taj što su oni došli vidjeti naš sud, a ja sam htio vidjeti njihov. Moj službenik sa suda otišao je na sud u Buzet vidjeti se s tadašnjim predsjenikom Ivanom Milanovićem. Razgovori su se intenzivirali i u jednom je trenutku nastala ideja da napravimo nešto što nikada do tada nije napravljeno – formiramo odnos sestrinskog suda. Potpisali smo dokumente na godišnjem okupljanju suda u Puli pred brojnim sucima, organizirana je proslava u starome kinu u Motovunu. Od tada, nekoliko puta su hrvatski suci dolazili u Louisville, i obrnuto. 

Što se konkretno poboljšalo od tada? 
Moram napomenuti da nismo pokušali trenirati hrvatske suce niti oni nisu to pokušali s obzirom na različite sustave. Ovo je više savjetodavna uloga nego praktična. Primjerice, kako se odnositi prema slučajevima, kako ih rješiti brzo i kvalitetno. Naš odnos ne svodi se na to da jedni druge pokušavamo učiniti boljim sucima, nego da uspostavimo prijateljski odnos između sudova. Danas je sve na neki način povezano – financijski, poslovno, intelektualno vlasništvo, kazneni postupci i slično. Ova povezanost omogućuje nam i da bolje razumijemo svoj posao. Stari dobri dani su završili, kada su se stvari događale lokalno. Sada je sve povezano. Dobro je da su suci međunardno povezani i da postoji veća, globalna, posljedica njihovih odluka. 

Kako danas stoji intelektualno vlasništvo?
Zaštita intelektualnih prava danas je jako važna. I to zato jer pomaže inovacijama. Da toga nema, inovator ne bi imao motiva naporno raditi. S obzirom da se svijet smanjuje, intelektualno vlasništvo postalo je globalno pitanje. Suočeni smo da piratstvom, krivotvorinama i sličnome. Države i sudovi moraju učiniti sve ne samo da su zaštićena intelektualna prava inozemnih građana, nego i njihovih. Ako Hrvat nešto izumi, u interesu je države da se zaštiti taj izum i u svijetu. 

Broj slučajeva

Za koliko se povećao broj slučajeva intelektualnog vlasništva?

Svakako se povećao, iako Kentucky nije središte za takvu vrstu slučajeva. To je ipak Silicijska dolina u Kaliforniji gdje su smještene najveće kompanije. Primjerice, Louisville je središte dviju velikih američkih pizza kompanija – Pizza Hut i Papa John's. Papa John's je počeo koristiti frazu "bolji sastojci, bolja pizza". A to su drugi pokušali osporiti tvrdeći da to nije istina. Presuđeno je u korist Papa John'sa jer se u oglašavanju ne može reći da je jedan proizvod bolji od drugog, ali se može reći da je bolji općenito.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost