Predstečajni dužnici iz postupaka novijeg datuma, a posrijedi je velik broj tvrtki na koje se primjenjuju predstečajna pravila izmijenjena 30. lipnja, na sudovima će prolaziti žestoku kontrolu zakonitosti svojih nagodbi. Sudovi će provjeravati, primjerice, je li nagodba (plan izglasan na Fini) zakonita ili je u suprotnosti s pravnim poretkom, tj. drugim zakonima.

Kako su nagodbe ipak naknadno stavljene pod povećalo sudova, oni će testirati ono što je izglasano pred Finom. Kad predmet prijeđe u sudsku nadležnost, sudac više neće provjeravati samo procesne pretpostavke (primjer je rješenje VTS-a za Dalekovod), nego i zakonitost predstečajne nagodbe. Poznavatelji prilika navode da je to logična posljedica novih pravila kojima je uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju u tom postupku sudovima dana znatno veća uloga. A kako nam potvrđuju naši izvori iz pravosuđa, uloga sudova proširila se i na sadržaj, pa zapravo predstečajni dužnici čiji postupci idu po navedenom režimu trebaju uzeti u obzir novu ulogu sudova kako se ne bi neugodno iznenadili odlukom da će se prijedlog odbaciti.

Ukratko, kako nam je novi režim naš sugovornik objasnio na primjeru namirenja tražbine ulaskom vjerovnika u temeljni kapital dužnika, po novome bi odluku o povećanju temeljnog kapitala trebala donijeti skupština dioničkog društva prije nego što se o planu financijskog restrukturiranja (koji to predviđa) glasuje na Fini. Ročište na kojem se glasuje o planu zapravo je za to pitanje sad "dead line", no skupština bi, tvrdi, trebala odlučiti o tome prije nego što uprava tvrtke podnese prijedlog Fini za otvaranje predstečaja. Posljedice su drastične. Ako je, naime, skupština dioničara održana poslije ročišta na kojem je izglasan plan restrukturiranja, sud će reći da je takva nagodba protivna pravnom poretku.

Točnije, reći će da je protivna Zakonu o trgovačkim društvima koji uređuje kako netko može postati član nekog trgovačkog društva. Po tom zakonu, bez prethodne odluke skupštine, uprava i ne može sklapati nagodbu, pa po novome zbog toga sud ne bi smio, kaže naš sugovornik, dopustiti sklapanje nagodbe. U odnosu na prvi predstečajni režim i njegovu ograničenu ulogu sudova na ispitivanje nekoliko procesnih uvjeta, "sudovi su sebi ipak uzeli malo slobode". Provjeravali su zbog zaštite vjerovnika ima li ono što je pred Finom izglasano snagu ovršne istrave, odnosno je li provedivo.