Parnica između Međimurja visokogradnje u stečaju i Ingre završila je nakon 16 godina sudskog pinga-ponga! Visoki trgovački sud (VTS) pravomoćno je presudio u korist tužene Ingre. Preinačio je prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Varaždinu, a međimurska tvrtka kani zatražiti intervenciju Vrhovnog suda RH. Inače je ta parnica eklatantan primjer sudskog loptanja predmetom: u njoj je doneseno 9 presuda i rekorder je po broju ukinutih odluka (tri). Drastičniji primjer u pogledu samog trajanja postupka – vodi se 26 godina – je spor između stranog državljanina Amina Raufa Faraja koji je tužio Industrogradnju zbog naplate isporučene robe, kako kaže njegov odvjetnik Marijan Hanžeković. Ivon Pavelić, član Uprave Industrogradnje, pak, objašnjava kako je tvrtka tužena 1984., te je prije godinu dana VTS ukinuo prvostupanjsku presudu.

Zarobljeni novac
“Parnica je ponovo na početku na Trgovačkom sudu u Zagrebu”, kaže on. Oba slučaja dugotrajnog parničenja primjeri su raširene prakse takozvanog loptanja predmetima između višeg i nižih sudova za koje je glavni krivac zakonsko rješenje koje to dozvoljava. U trgovačkom sudstvu na taj je način godinama zarobljena velika materijalna vrijednost, a procjenjuje se da ukupno 40-ak milijardi kuna iznosi vrijednost svih neriješenih trgovačkih sporova. Navedeni sporovi bili bi odavno pravomoćno riješeni i ovršeni da je na snazi zabrana višem sudu da ukine nepravomoćnu presudu u slučaju kada je po drugi put u istom predmetu izjavljena žalba. U tom slučaju VTS bi bio obvezan sam meritorno riješiti spor. Postojeće rješenje iz Zakona o parničnom postupku (ZPP), koje dozvoljava praksu da se u parnici teoretski može donijeti bezbroj presuda, Ministartsvo pravosuđa kani promijeniti jačanjem revizijskih ovlasti višeg suda. Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je uvođenje stroge zabrane loptanja predmetima u sklopu predstojećih izmjena ZPP-a opravdavajući to bržim i efikasnijim postupcima. Svi sugovornici Poslovnog dnevnika iz redova sudaca, odvjetnika i profesora potvrdili su da bi to imalo pozitivne efekte na gospodarstvo i to prije ulaska Hrvatske u EU. Automatski bi se u praksi skratilo vrijeme do pravomoćne presude, a brojne gospodarske parnice koje traju deset i više godina bile bi konačno i pravomoćno riješene u nekoliko godina. Eduard Kunštek, profesor Pravnog fakulteta u Rijeci smatra da bi zabrana loptanja skinula odgovornost sa sudaca trgovačkih sudova, a suci VTS-a preuzeli bi odgovornost za pravomoćno presuđenje. “Za stranke je frustrirajuće kada viši sud ukida presude. To se može riješiti jačanjem revizijskih ovlasti VTS-a, ali je pritom potrebno osigurati zaštitu prava stranaka. Kada viši sud otvara raspravu radi utvrđivanja činjenica i meritornog suđenja stranke moraju imati pravo očitovati se jer bi inače došlo do kršenja članka 29 Ustava”, kaže Kunštek, te dodaje da to pretpostavlja određenu investiciju u sudnice te povećanje broja sudaca VTS-a koja bi se isplatila.

Loša statistika
Odvjetnici procjenjuju da u trgovačkom sudstvu postoji oko 30 posto predmeta koji traju više od deset godina. Navode da statistika to ne bilježi jer nakon svake nepravomoćne presude isti predmet dobiva novi broj, a statistički se ne zbraja vrijeme prethodnog i novog broja. Primjerice, iako je spor između Međimurja visokogradnje i Ingre trajao 16 godina te se broj tog predmeta mijenjao čak devet puta, statistika Ministarstva pravosuđa ne registrira promjene brojeva predmeta. To znači da administracija evidentira devet predmeta, te da svaki prosječno traje oko godinu i pol što, pak, premašuje standard brzine suđenja u EU, dok je u stvarnosti riječ o jednoj parnici koja traje 16 godina.

Slučaj Baotić

15 godina neizvjesnosti
Sudski ping-pong u parnici između trgovačkog društva Baotić (sljednika Autoremonta) i bivšeg predsjednika Uprave Đure Đuranca trajao je od 1995. do 2010., kada je ipak pravomoćno presuđen u korist tvrtke Baotić. Parnicu je 1995. pokrenuo Đuranec kao predsjednik Uprave Autoremonta. Zatražio je poništavanje dioničke skupštine prema Zakonu o trgovačkim društvima. Da je kao tužitelj pobijedio, to bi značilo da je skupština ništavna pa tadašnji Autoremont i današnji Baotić ne bi imali provedeno usklađenje sa ZTD-om i tvrtka s oko 200 radnika bila bi likvidirana. U parnici je zagrebački Trgovački sud donio tri presude, a tri presude donio je i Visoki trgovački sud. Suđeno je svakako, i negativno i pozitivno, dok je tvrtka držana u egzistencijalnoj neizvjesnosti 15 godina.

Spor sa HFP-om

Dioničari Uljanika na vrtuljku
Elodi Bičić iz Marčane jedan je od 68 malih dioničara pulskog brodogradilišta Uljanik koji su svi još prije petnaest godina pokrenuli parnice protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju. Prijevremeno su otplatili dionice škvera, a kako je Fond kasnije to osporio zbog pitanja revalorizacije, mali dioničari su indivudualnim tužbama tužili Fond. U parnicima su ih sudovi “izvrtili” kao na ringišpilu: najprije su sudili redovni sudovi a kasnije su se kao mjerodavni uključili trgovački sudovi. U konkretnom slučaju Bičić vs. HFP donesene su dvije odluke na Općinskom sudu, dvije odluke na Trgovačkom sudu i dvije odluke na Visokom trgovačkom sudu. Inače u parnicama je sudio i Županijski sud u Zagrebu koji je donio 24 pozitivne i 32 negativne presude.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem