S.T.P. d.o.o. je tvrtka koja je prošle godine obilježila 25 godina poslovanja u waste managementu. Krenula je s Avermann-Horvath preskontejnerima, a danas je najpoznatija po sustavu polupodzemnih kontejnera Molok koji su prisutni u 40 zemalja svijeta, na svim kontinentima, pa i u Hrvatskoj. S direktorom tvrtke Markom Brnčićem porazgovarali smo o razlozima uspjeha Moloka u svijetu, iskustvima u Hrvatskoj i problemima dostizanja zacrtanih EU ciljeva. 

U Hrvatskoj su među prvima vaša rješenja prepoznali na otocima, gdje ste još prije dvadesetak godina uspostavili sustave gospodarenja otpadom. Kako to da su upravo Mljet, Brači Kornati odlučili za vaša rješenja? 
Otočani su inače poznati po svojoj štedljivosti i višestrukoj analizi pri svakoj investiciji, upravo su oni najbolji pokazatelj da nije uvijek najjeftinije i najbolje. Prve mobilne pretovarne stanice u vidu Avermannovih preskontejnera koje su postavljene na Mljetu još davne 2002. rade u neizmijenjenom izdanju još i danas. Plastične kante za smeće SSI Schäfer izložene nemilosrdnom suncu i UV zračenju odolijevaju i nakon 20 godina omogućujući ujedno Bolu višegodišnju titulu prvaka u turizmu. Postepeno su ih zamijenili još dugotrajnijim polupodzemnim sustavima Molok koji su im i danas na ponos s obzirom na to da su i za prošlu godinu proglašeni najboljim sustavom u reciklaži i gospodarenju otpadom na svijetu. Kornati su pak usvojili našu strategiju gospodarenja po otocima, dok su Krk i Rab prvi među otocima implementirali antimikrobne bezmirisne kante CompoluX za otpad tvrtke SSI Schäfer. 

Danas je S.T.P. najviše poznat kao distributer finskih podzemnih spremnika Molok koje danas možemo naći i mnogim hrvatskim gradovima. Da li ste zadovoljni tom brojkom i koliko su uopće jedinice lokalne samouprave upoznate s prednostima takvih spremnika? Koji su njihove glavni kriteriji kod odabira rješenja za zbrinjavanje otpada? 
S ponosom mogu izjaviti kako smo prisutni u četrdesetak hrvatskih gradova s gotovo 500 instaliranih jedinica. Koliko je sustav dobar najbolje govori brojnost kopija. Na žalost takvi trgovci, a i njihovi nasamareni kupci za manje novaca dobiju puno više problema, pa se često događa da te kopije izranjaju iz zemlje, cure i smrde. Komunalci taj problem pokušavaju riješiti dodatnim unutarnjim plastičnim vrećama i paletama, pa im onda senzori krivo dojavljuju nivo ispunjenosti pa uzaludno dolaze i prazne spremnike, a one koji izranjaju iz zemlje betoniraju?! Originalni Molok se ne betonira i lako se može izmjestiti. On je najjednostavniji za održavanje, ne curi, ne smrdi, otporan je na poplave i elementarne nepogode i ono najbitnije -ljudi ga vole! Za najmanje novca korisnik dobiva najviše kubika prostora za otpad smještenih na najmanje kvadrata, sirovina je suha, prešana i kao takva interesantna otkupljivaču, a i količine od 1-2 tone su respektabilne i rentabilne. Komunalcima se štedi i vrijeme jer djelatnik u dvije minute isprazni ono što njih trojica na klasičnom smećaru ubacuju dobrih 45 minuta. Osim toga rutiranjem i pražnjenjem isključivo 100% punih Moloka eliminira se potreba za tjednim višekratnim pražnjenjem, već ono postaje mjesečno. 

Prije tri godine u Novom Vinodolskom i Crikvenici implementirali ste prve polupodzemne kontejnere s identifikacijom korisnika. Koje prednosti donosi taj sustav? 
To su bili pioniri naplate prema zadanom volumenu, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Osigurali smo sustave koji se otvaraju putem identifikacijske kartice te se korisniku bilježe vremenski podaci kao i količina odložene sirovine, pa se sukladno tome i obračunava naknada za korištenje tj. odlaganje otpada. Prednosti su da se postupa sukladno aktualnom Zakonu, no moje mišljenje je kako je ta odredba kriva. Takva naplata iziskuje vrlo civiliziranu i discipliniranu okolinu te može funkcionirati u urbanim središtima gdje su na oku mnogobrojnih svjedoka. Onemogućava se osnovna ljudska potreba da se smeće odloži u spremnik i tu najčešće nastaje problem čak i ako se radi o korisniku koji je registriran i ima karticu, ali ju je nehotice negdje ostavio. Jedna privremeno odložena vrećica pored spremnika bit će poziv i drugima da postupe isto. Zatvaranjem spremnika ljudi će otpad početi odlagati na druga mjesta i nadam se da neće morati proći puno vremena da i zakonodavac to shvati. 

Osim što distribuirate gotove proizvode, poznato je da ste i modificirali neke prema potrebama klijenata, a i osmislili ste neke sasvim nove. 
Trudimo se svake godine izbaciti nešto što će odjeknuti i opet postati željen i vrlo kopiran artikl. Krenulo je s preskontejnerima, nastavilo se s Molokom, izbacili smo prvu mobilnu pretovarnu stanicu za koju ne trebaju najrazličitije studije, suglasnosti, dozvole, rješenja i sve to bez 20 kuna biljega. Također, tu su i hibridne nadogradnje za komunalna vozila kojima jedno vozilo dobiva više funkcija. Tu je i naš prvi mobilni samoutovarni preskontejner koji je cijenu nabave specijaliziranog komunalnog vozila za pražnjenje kontejnera srezao za desetinu. Koje su sve prednosti prvog plutajućeg zelenog otoka u Hrvatskoj teško je uopće pobrojati. 

U posljednje vrijeme, zbog obveza preuzetih od EU, aktualizirala se tema odvojenog prikupljanja otpada. Kako su se naši gradovi pripremili za taj problem, gdje najviše griješe i smatrate li da možemo ispuniti uvjet da do 2022. godine 60 posto komunalnog otpada bude prikupljeno odvojeno? 
Svaki sustav koji se oslanja na Batinuje krivi sustav. Pogledajte samo Fince kako su oformili školstvo! Morate li ljude bičevati i kažnjavati kako bi vraćali PET ambalažu u sabirne centre? Nadam se da vam je sada jasno da je cijela piramida postavljena naopačke! Gospodarenje otpadom može se jednostavno izvesti tako da gospodari sami investiraju u svoje privatne zelene otoke na kojima će licitirati za cijenu otkupa svoje brižno skupljene i razvrstane sirovine, pod uvjetom da je količina zanimljiva reciklažeru, a da bi to bila mora je biti barem toni ili dvije po skupljenoj frakciji, a to opet u prvi plan gura Molok. Dobit ide na račun pričuve svih stanara u kolektivu. S ispunjavanjem uvjeta do 2022. se vrtimo u krug i vrtjet ćemo se još dugo jer su stvari od početka krivo postavljene, te predviđam debakl uz pune šume i potoke 'sortiranog' otpada. Dobitnici ste mnogih priznanja i nagrada pa ste među ostalim nagrađeni 'Eko oskarom' od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a nedavno ste osvojili titulu NewEconomyja 'Best Recycling & Waste Managment'. Što vam znače te nagrade i da li vam otvaraju neka nova vrata? ?Te su nagrade samo priznanje da smo na dobrom putu. Kada osluhnemo glas naroda i vidimo da su sretni s onim što koriste, da to čuvaju i paze, ne devastiraju i da to tako traje godinama znamo da smo pogodili i nema tih financija koje mogu nadomjestiti taj osjećaj. Moralo je proći i preko desetak godina da bi i kupci shvatili ono na što smo ih upozoravali da će se dogoditi s nekim jeftinijim i naizgled privlačnijim proizvodima. Nema nam ljepše kad se vrate i priznaju da su pogriješili i shvate da mi nismo trgovci, već ljudi koji iz svog dugogodišnjeg operativnog iskustva pronalaze najbolja tehnička rješenje za komunalce, građane i industriju.