Nezavisna studentska inicijativa za besplatno visoko obrazovanje već treći tjedan nastavlja s blokadom Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dvadesetak drugih fakulteta u osam hrvatskih gradova. Studenti ne odustaju od svojih zahtjeva, barem dok se ne ispune minimalni uvjeti za prekid blokade.

Zaobilaze ministra
“Tražimo donošenje uredbe kojom se nadležni obvezuju platiti sve školarine za akademsku godinu 2009./2010. te pokretanje procedure za donošenje zakona za potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja, s tim da prijedlog na prvom čitanju bude najkasnije na prvoj jesenskoj sjednici Sabora”, poručili su studenti koji svoje zahtjeve neće uručiti ministru znanosti Draganu Primorcu osobno, nego smatraju da je dovoljno na njih upozoriti preko medija. Primorca, ali i Vladu, drže odgovornim za 15-dnevni prekid nastave jer do sada nisu ponudili konkretan odgovor na njihove zahtjeve. “Služe se strategijom prebacivanja odgovornosti na akademske institucije, što je katastrofalna i neodgovorna politika”, kažu predstavnici studenata. Smatraju da se besplatno školovanje mora osigurati dodatnim sredstvima namijenjenim za obrazovanje, a ne preraspodjelom postojećih, što, kažu, nudi ministar. U ponedjeljak je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bilo pokušaja održavanja nastave, no oni su prekinuti ubrzo nakon dolaska studentskih “redara” koji bukom onemogućuju održavanje predavanja. Nastava se pak održava na Hrvatskim studijima, no u predavaonice mogu ući samo studenti koji po rasporedu imaju nastavu iako je dio studenata “u blokadi”. Prema riječima studenata koji se bore za besplatno školstvo, voditelj Hrvatskih studija Zvonimir Čuljak tim je studentima prijetio izbacivanjem s fakulteta nastave li ometati nastavu.

Izmjena zakona
I SDP-ovci su pozvali Vladu da što prije u zakonodavnu proceduru uputi izmjene Zakona o sveučilištima kojim bi se ukinulo plaćanje školarina, kao i još jedan rebalans proračuna koji bi povećao sredstva za visoko obrazovanje i fakultetima nadoknadio manjak zbog izostanka školarina. SDP-ovi Gvozden Flego i Daniel Mondekar podsjetili su kako je prvim ovogodišnjim, antirecesijskim rebalansom proračuna Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostalo bez 900 milijuna kuna, što je iznos višestruko veći od prikupljenog školarinama. Mondekar tvrdi da prosječna školarina u Hrvatskoj iznosi oko 7300 kuna i među najvišima je u Europi, a bolonjski je proces samo izgovor za podizanje školarina, pri čemu se ne specficira za što je potrebno više novca, no jasno je da se novcem od školarina nadoknađuje manjak u proračunu. “U EU je odbačena ideja da su školarine motivacijski element u studiju, no naša Vlada o tome šuti, a da se ministar i premijer uistinu zalažu za besplatno školovanje, to bi se i dogodilo”, zaključio je Mondekar.

Hrvatski sustav

Polovica plaća
Početkom 2004. manje od 25% studenata plaćalo je školarinu, 75% je studiralo besplatno, a danas više od polovice plaća školarinu

Brzorastuće školarine
Hrvatska u odnosu na EU ima najbrže rastuće školarine i najveći broj studenata koji plaćaju studij

Loš rang sveučilišta
Među 2000 najboljih u Europi nema nijednog hrvatskog sveučilišta

Dugotrajni studij
Hrvatska ima najveći postotak ispadanja studenata iz obrazovnog sustava, samo ih trećina diplomira, kao i jedan od najdugotrajnijih studija, gotovo sedam godina

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije