Gordana Kordić izvanredna je profesorica na katedri za Financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i od ove akademske godine koordinatorica za studente s invaliditetom. Ispričala nam je koje su njene uloge, kako se snalazi s novom dužnosti te koji su općenito problemi studenata s invaliditetom.

Možete li opisati vaše zadatke i zaduženja u brizi o studentima s invaliditetom?

Koordinatorica sam za studente s invaliditetom od početka akademske godine 2014/15., dakle kraće od godinu dana. Ipak, i ranije sam se kroz rad na Ekonomskom fakultetu susretala s osobama s invaliditetom, tako da sam imala sliku o načinima provođenja prilagodbi nastave i ispita u svakodnevnoj praksi. Moj je zadatak sada, kao koordinatorice za studente s invaliditetom, biti kontakt osoba između studenata s invaliditetom s jedne te profesora, asistenata i administrativnog i tehničkog osoblja s druge strane. Početkom svakog semestra nastavnicima se dostavljaju preporuke Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu za prilagođenim načinima praćenja nastave i polaganja ispita za studente s invaliditetom koji se nalaze u njihovim grupama. Također, ukoliko postoje dodatni materijali vezani za neku vrstu invaliditeta, zajedno s preporukom Ureda dostavljaju se nastavnicima u cilju što bolje provedbe pojedinačnih prilagodbi. Na taj način moguće je kontinuirano, već od početka semestra, organizirati nastavu i prilagoditi način polaganja kolokvija i ispita potrebama studenta. U rad sa studentima s invaliditetom aktivno su uključeni i Prodekan za nastavu, studente i upravljanje kvalitetom izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, kao i Zrinka Udiljak Bugarinovski, univ. spec. oec., a surađujemo i s Uredom za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu.

Što za vas znači taj posao? Kako ste se odlučili za njega?

Općenito, smatram kako je potrebno svakodnevno raditi na senzibilizaciji društva u vezi ravnopravnosti osoba s invaliditetom, jer ih se nerijetko doživljava primarno kroz invaliditet, što je potpuno pogrešna percepcija. U svakodnevnom kontaktu uvjerila sam se u njihove iznad prosječne mogućnosti, visoku motivaciju i trud koji ulažu u ispunjavanje svojih obveza unatoč zdravstvenim i drugim poteškoćama s kojima se susreću.

S kakvim problemima se najčešće susreću studenti s invaliditetom? Smanjuju li se ti problemi s godinama ili su ipak u porastu?

Studenti s invaliditetom na EFZG su uglavnom osobe s tjelesnim oštećenjima te oštećenjima vida i sluha. Također, određen broj studenata ostvaruje pravo na prilagođeni način praćenja nastave i/ili polaganja ispita temeljem preporuke Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (radi se uglavnom o studentima s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom i sličnim specifičnim problemima učenja). Svake godine trudimo se napraviti korak naprijed u svim aspektima prilagodbe. Zgrada Ekonomskog fakulteta je najvećim dijelom prilagođena potrebama osoba s invaliditetom, počevši od liftova, dvorana, preko knjižnice, studentskih restorana, sanitarnih čvorova, informatičkog centra i drugih popratnih sadržaja. Prilagodbe se rade i prema trenutnim situacijama. Primjerice, ukoliko je neki dio zgrade nedostupan za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima, jednostavnom zamjenom dvorana osigurava se prikladan prostor. U knjižnici se nalazi i oprema koja pomaže slabovidnim osobama u savladavanju gradiva. Način ispitivanja, pismeno ili usmeno te produljeno vrijeme pisanja ispita, prilagođava se temeljem pismene preporuke sveučilišnog Ureda.

Koliko često im je potrebna vaša pomoć? Koliko povjerenje imaju u vas?

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Studenti s invaliditetom u pravilu se jave početkom semestra ukoliko je potrebno poslati pismo preporuke Ureda za studente s invaliditetom njihovim nastavnicima i asistentima, organizirati zamjenu dvorana radi pristupačnosti ili riješiti neki od tehničkih problema, kao što je npr. prijevoz. I tijekom semestra se obrate kada imaju neko pitanje, problem ili potrebu za dodatnom prilagodbom. Naravno, često se susretnemo i na hodnicima Fakulteta i porazgovaramo, a za svakodnevnu komunikaciju uvijek mogu poslati e-mail ili nazvati. Ukoliko rješenje problema nije u mojoj domeni, preusmjeravam ih odgovarajućoj službi na Fakultetu ili Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu.

Kakav je odnos profesora prema studentima s invaliditetom? Imate li neke smjernice kako ga dodatno poboljšati?

Studenti s invaliditetom i profesori imaju korektan odnos. Profesori i asistenti početkom semestra dobiju preporuku sveučilišnog Ureda za studente s invaliditetom u kojem su detaljnije pojašnjene potrebne prilagodbe, kako bi se mogle provesti a da se pri tome ne ugroze akademski standardi i očekivani ishodi učenja na kolegiju. Također, Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu organizira radionice za nastavno i nenastavno osoblje koje su vrlo korisne u smislu dodatne edukacije, a uvijek im se možemo obratiti i vezano uz rješavanje pojedinačnih slučajeva. Tu je i značajan broj priručnika i brošura koji su dostupni u Knjižnično-dokumentacijskom centru. Studenti s invaliditetom imaju i svoju web stranicu kao i mogućnost prilagodbe web stranice Ekonomskog fakulteta Zagreb promjenom kontrasta.

Po vašem mišljenju kakav odnos imaju ostali studenti prema osobama s invaliditetom?

Studenti s invaliditetom u pravilu su dobro prihvaćeni od strane ostalih studenata, primjećujem kako su im spremni pružiti pomoć, međusobno surađuju u izvršavanju studentskih obveza, razvijaju se prijateljstva i organiziraju druženja, tako da mislim kako se invaliditet s vremenom sve manje primjećuje. U suradnji sa studentskom udrugom TIM organizirali smo i skupinu studenata koji volonterski pomažu svojim kolegama s invaliditetom.

Kako se može senzibilizirati javnost o problemima s kojima se suočavaju studenti s invaliditetom?

Senzibilizacija javnosti o problemima s kojima se susreću studenti s invaliditetom je dugotrajan, kontinuiran proces i tu mediji imaju značajnu ulogu. Međutim, nije dobro govoriti o njima samo u kontekstu invaliditeta, nego ih treba prihvatiti kao ravnopravne sugovornike i u svim ostalim aspektima. Kroz prilagodbe koje su prisutne u akademskoj zajednici i koje osobama s invaliditetom, nadam se, bar donekle umanjuju početne strahove te ih ohrabruju na studiranje u što većem broju, okolina se senzibilizira ne samo na probleme i potrebne prilagodbe osoba s invaliditetom, nego i na njihovo što bolje prihvaćanje u zajednici kao ravnopravnih članova. Smatram kako invaliditet nije prepreka za profesionalni razvoj, iako je osobi s invaliditetom nerijetko potrebno uložiti dodatni trud.

Pretpostavljam da surađujete s predstavnikom studenata s invaliditetom. Kakva je to suradnja? Koliko ste zadovoljni njome? Kakvi su 'plodovi' suradnje?

Jednom godišnje, najčešće na početku akademske godine, tradicionalno se organizira sastanak sa studentima s invaliditetom, na kojem se predstavimo i upoznamo nove kolegice i kolege te razmijenimo iskustva, savjete i novosti. v