Mladi, dugotrajno nezaposleni te nezaposleni nižeg obrazovnog stupnja glavne su ciljane skupine na koje je usmjereno redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja, koje je ugrađeno u izmjene zakona koje je Vlada predstavila i prihvatila na sjednici u četvrtak.

"Namjera nam je da se već početkom ožujka krene s provedbom mjera", naglasio je ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić predstavljajući prijedlog izmjena Zakona o poticanju zapošljavanja i ističući da se radi o mjerama vrijednim 1,5 milijarde kuna. U okviru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (i korištenja sredstva u okviru Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih financiranih iz Europskog socijalnog fonda) promjene su ponajprije vezane uz dob i razinu obrazovanja. Ubuduće će se njihova ugovaranja (uz odobrenje HZZ-a) ograničiti na dobne skupine do navršenih 30 godina života, a novo je i da će osim nezaposlenih s fakultetskim diplomama, taj program biti dostupan i onima bez posla sa završenom srednjom školom.

Ugovori će se sklapati na rok do 12 mjeseci, odnosno do dvije godine za osobe s trogodišnjim srednjim obrazovanjem u programima obrazovanja za vezane obrte (stručne kvalifikacije za koje je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama). Kako je istaknuo resorni ministar, Ćorić, korisnici te mjere imat će pravo na novčanu naknadu u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, a predviđa se i naknada troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita.

Poslodavcima se za osobe koje se stručno osposobljavaju zabranjuje noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima. Izmjenama zakona o poticanju zapošljavanja, a u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja,  pomnije se uređuje i pitanje stalnih sezonaca, od sufinanciranja troškova produženog mirovinskoga osiguranja do prava na novčanu pomoć za vrijeme produženog mirovinskog osiguranja.

Ta se prava po novom usklađuju s onima za vrijeme nezaposlenosti. Za prvih 90 dana korištenja novčana pomoć iznosi 60% prosjeka bruto plaće ostvarena u tromjesečju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, a za preostalo vrijeme korištenja 30%. Najviši iznos za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70% iznosa prosječne neto plaće u pravnim osobama RH u prethodnoj godini, a za preostalo vrijeme ne viši od 35 posto. Najniži iznos, pak, ne bi smio biti niži od 50 posto minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja. Vlada je prihvatila i novi Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.