Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar kazao je u srijedu kako će se izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ukinuti obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, za što je poslodavac godišnje plaćao 1.800 kuna.

Štromar kaže da se tim izmjenama, koje bi se uskoro trebale naći pred Vladom, nastavlja uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta.

Time se želi, kako je rekao, povećati konkurentnost u graditeljstvu i olakšati toj struci obavljanje posla.

Izmjene se, kako je rekao, odnose na inženjere gradilišta i na voditelje radova.

"Ukidamo obvezu članstva u Komori i novčani namet koji proizlazi iz tog članstva. Omogućujemo dobrovoljno članstvo i daljnje bavljenje poslom pod istim strukovnim načelima", rekao je Štromar na konferenciji za novinare napominjući kako su poslodavci za njih godišnje plaćali članarinu od 1.800 kuna.

Dodatna vrijednost izmjena ovih zakona, kazao je Štromar, vidjet će se i na Doing business ljestvici prema kojoj mnogi investitori odlučuju o tome u koju će državu investirati.

Štromar je podsjetio i da su prije mjesec dana stupili na snagu Zakoni o gradnji i Zakon o prostornom uređenju čime je stvoreni efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, u korist građana i investitora.

Iznio je podatak da Hrvatska ima 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Štromar je podsjetio da je Vlada u travnju 2018. donijela plan reformi prilikom čega su postavljena tri glavna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Poručio je kako će se u sklopu provedbe reformi nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva, kao i liberalizacijom tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno pet posto s dodatnih barem stotinu mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019. godine.

Državni tajnik Željko Uhlir je rekao kako se izmjenama Zakona omogućava dobrovoljno članstvo i daljnje bavljenje poslom pod istim strukovnim načelima.

Kazao je i kako se teži liberalizaciji tržišta, a ovo je korak prema tome. 

Osigurat će se veća sloboda na tržištu te kvalitetno tržišno natjecanje na temelju kompetencija, rekao je te dodao kako je ovo prilika i strukovnim komorama za podizanje razine kvalitete usluga koje pružaju svojim članovima tako da motiviraju svoje članove na članstvo.

To je ujedno i poticaj komorama da kroz podizanje kvalitete usluge i pogodnosti koje pružaju članovima rade i na promociji strukovnog udruženja, kazao Uhlir.

Voditelji građenja i inženjerske komore nedavno su, pak, iznijeli kako se protive prijedlogu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o ukidanju obveznog komorskog članstva voditelja građenja, ističući kako to otežava poslovanje i povećava troškove te je upitno sa stanovišta kakvoće objekata i njihove sigurnosti.

Upozoravaju i da bi ukidanjem komorskog članstva voditelji građenja i voditelji radova ostali bez pogodnosti i obveza koje uključuju policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, pristupe normama i besplatnu pravnu pomoć.

Ističu kako je polica važna, jer se u slučaju profesionalnog propusta poslodavac koji je nadoknadio štetu nekoj trećoj pravnoj ili fizičkoj osobi može naplatiti iz police osiguranja inženjera, a inženjeri mogu raditi uz manje straha od eventualnog propusta.

U slučaju nemogućnosti članstva u komorama, voditelji građenja i radova kao individualci morali bi za troškove osiguranja od profesionalne odgovornosti i pristupe normama platiti veće iznose godišnje komorske članarine.