Novi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. David Matthew Smith u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o strateškoj platformi djelovanja – transferu znanja na društvo i gospodarstvo, s naglaskom na komercijalizaciji rezultata istraživanja, kako danas za perjanice naših industrija, tako u perspektivi i za inovativne MSP-ove. Program djelovanja u njegovom mandatu kao ciljeve predviđa, ukratko, korištenje postojećih dobrih temelja za postizanje izvrsnosti u tri primarne djelatnosti, što uz znanstveni rad i specijalističko obrazovanje znači i bitno veći prijenos znanja na gospodarstvo.

IRB od osnivanja 1950. tradicionalno surađuje s gospodarstvom, no što su danas ključne odrednice u misiji poticanja snažnije sprege znanosti i gospodarstva?

Mi smo vodeća znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj. Time ne želim umanjiti doprinos drugih, ali s obzirom na to da smo mi veliki institut od čak 11 zavoda i tri centra sa širokim interdisciplinarnim fokusom, za očekivati je da imamo najbolje rezultate. Naš ključni resurs je ljudski potencijal: više od 850 zaposlenika, od čega nešto više od 500 znanstvenika i istraživača, koji rade na kapitalnoj opremi vrjednijoj od 100 milijuna kuna.

Naša misija ima tri aspekta, pored znanstvenih istraživanja, ključan je i naš doprinos obrazovanju, posebno specijalističkom obrazovanju doktoranda i postdoktoranada, a treći je transfer znanja prema društvu. To obuhvaća komercijalizaciju rezultata istraživanja, ali i korištenje znanja za dobrobit društva, odnosno primjenu naših rezultata. Glavna očekivanja u smislu preporoda gospodarstva vezana su uz jačanje najkonkurentnijih dijelova IRB-a s ciljem snažnijeg povezivanja s poduzetnicima i industrijom, a za to je ‘odskočna daska’ naš strateški, strukturni projekt pod imenom ‘Otvorena znanstvena infrastrukturna platforma za inovativne primjene u gospodarstvu’ (O-ZIP). Ovaj projekt je ključni dio naše razvojne strategije. Tu opet moramo znati na čemu smo. Mi od osnivanja instituta nismo imali ulaganje u infrastrukturu i došlo je vrijeme da država prizna našu ulogu i iskoristi sredstva EU fondova. Priznanje IRB-u je došlo u smislu da je EK uvrstila O-ZIP u operativni plan i program.

Kad se očekuje realizacija?

Projekt je u završnoj fazi izrade dokumentacije koja treba biti odobrena od EK, očekujemo pozitivan ishod i prema dosadašnjoj dinamici možemo reći da ćemo početi s realizacijom u 2019. Posrijedi je investicija od 60 milijuna eura koja je nužna za podizanje ukupne infrastrukture važne za rad znanstvenika, počevši od novih objekata i proširenja postojećih pa sve do nabave najsuvremenije znanstvene opreme. To je nužna investicija jer, želimo li preusmjeriti istraživanje i inovacije u gospodarstvo, moramo imati suvremeni institut koji može držati tempo s takvim aktivnostima. O-ZIP je naš korak u budućnost uz pomoć EU novca kojim će se aktivnosti preusmjeriti prema realnom sektoru, što bi značilo dugoročno održivi rast temeljen na istraživanjima i inovacijama.

Već imate uspješne primjere suradnje u kojoj gospodarstvenici imaju određeni problem u razvoju svojih usluga i proizvoda, dok znanstvenici nude rješenja. Uz Podravku, Belupo i druge, zanimljiv primjer je i Atlantic, jer se u cilju stvaranja nove vrijednosti jednog velikog brenda kroz inovacije po prvi put okreće partnerstvu s IBR-om i djelomičnom financiranju EU. U kojoj je fazi projekt i, generalno, je li posrijedi izvrstan alat za unaprjeđenje?

Da, tu je riječ o drukčijem načinu iskorištavanja strukturnih fondova. Jedna je već spomenuto ulaganje u infrastrukturu, a drugi su projekti poticanja suradnje znanstvenika i poduzetnika. Riječ je o projektima koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u sklopu trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja’ (IRI), a kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ruđer je partner na nekoliko takvih projekata ukupne vrijednosti oko 35 milijuna kuna. Jedan od tih projekta je i projekt kojeg imamo s Cedevitom u sklopu kojeg tim znanstvenika Laboratorija za mitohondrijsku bioenergetiku i dijabetes pod vodstvom dr. sc. Tihomira Baloga radi na razvoju novog, zdravijeg i niskokaloričnog vitaminskog instant napitka – Cedevita Healthy OTG. Projekt je vrijedan je 19.4 mil. kn, od čega je 10,8 mil. kn bespovratno. Atlantic se između ostalih ovim pozicionira i kao predvodnik novog trenda u pogledu stvaranja snažnih partnerstva između hrvatskih tvrtki i IRB-a čime se pridonosi razvoju proizvoda i njihovoj većoj tržišnoj kapitalizaciji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To potvrđuje činjenicu da snaga istraživačkih institucija leži u ranoj fazi inovacije, dokazivanju koncepta i tu je puno posla koji treba obaviti da bi proizvod uopće dospio na tržište. U ranoj fazi znanstvenici imaju potrebna znanja, ekspertize i opremu uraditi ona istraživanja koja tvrtke ne mogu realno napraviti te tako razviti dodanu vrijednost proizvoda.

Možemo reći i da je to jednako važna poruka i za segment inovativnih MSP-ova?

I za njih u toj suradnji leži velik potencijal. Na jednoj konferenciji nedavno sam slušao kako te tvrtke muče pitanja kako preživjeti i isplatiti plaće, pa ih se dio pita: ‘Što nam treba istraživanje i razvoj’. No istina je drukčija – svi se bore s istim pitanjima, ali oni koji će za 10 godina biti na tržištu upravo su oni koji u svakom trenutku razmišljaju o budućnosti. Već u najranijoj fazi to znači da svi trebaju poslovni plan gdje će biti za pet godina i koji im je smjer te idući korak. Najuspješnije priče u gospodarstvu bilo gdje u svijetu vezane su uz tvrtke koje su fleksibilne i strateški promišljaju svoje buduće djelovanje. Primjerice, Kodak i Nokia su ignorirali promjene i nisu prilagodili svoj poslovni model, pa su – skoro nestali.

No, da je sve više to prepoznatljiv model i kod nas, također temeljem navedenog trajnog poziva, pokazatelj su i najnoviji ugovori. Možete li iznijeti pojedinosti suradnje sa Solvisom i Genom?

Da, to su već spomenuti IRI projekti. Za Solvis će IRB raditi na unapređenju solarnih ćelija i modula kroz istraživanje i razvoj. Projekt od strane IRB-a vodi dr. sc. Krunoslav Juraić iz Laboratorija materijala za konverziju energije i senzore, a vrijedan je 14,4 milijuna kuna, od čega je 8,5 bespovratnih.

Za Genom razvijamo integrirani test za identifikaciju genetskih promjena koje uzrokuju neplodnost. Projekt je vrijedan više od milijun kuna, dok je 928 tisuća bespovratnih. Istraživanja provodi Laboratorij za naprednu genomiku pod vodstvom dr. sc. Olivere Vugreka. Inače, poznat je i po uspjehu ostvarenim projektom InnoMol, čija je vrijednost bila pet milijuna eura i 2013. bio je najveći takav projekt u Hrvatskoj, a u sklopu njega nabavljena sofisticirana oprema da bi se ovakva istraživanja i transfer znanja u industriju mogao raditi.

Kakvi su trendovi posljednjih godina, s obzirom na broj partnerstva između industrije i IRB-a, i koliko se EU novca koristi za komercijalizaciju istraživanja?

Trend je svakako pozitivan, a rast je uvjetovan i sudjelovanjem IRB-a na EU projektima. Od početka provedbe programa OBZOR 2020 IRB je povukao 7,33 milijuna eura i tu smo se svakako nametnuli kao vodeći u Hrvatskoj. U provedbi je i sedam strukturnih projekata ukupne vrijednosti 11,7 milijuna eura, a od početka provedbe programa ukupno je ugovoreno 16 projekata, ugovorene vrijednosti 13,6 mil. eura.

Osim toga, ne smijemo zaboraviti i 82 projekta Hrvatske zaklade za znanost vrijedna 10,8 milijuna eura. Također, sa sličnim ciljem, poticanja poduzetništva, razvoja inovacija i novih proizvoda te poticanja zapošljavanja utemeljena su na IRB-u i dva Znanstvena centra izvrsnosti – Centar za Bioprospecting mora (BioProCro) i Centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS) koji su na IRB donijeli investiciju od preko 10 milijuna eura.

Što će na planu komercijalizacije donijeti provedba edukativnog projekta 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom rezultata istraživanja IRB', u suradnji s konzultantima iz Mreže znanja?

Njime su unaprijeđeni organizacijski ustroj IRB-a te znanja i vještine zaposlenika, posebice u području jačanja komunikacije s poduzetnicima, tako da možemo uspješno odgovoriti na zahtjeve rastućeg portfelja istraživačkih projekata, s ciljem njihove komercijalizacije.

Cilj takve komunikacije je dvosmjeran. Mi definiramo znanje i ekspertize koje imamo na raspolaganju, a poduzetnici nas upoznaju s problemima u kojima im je naša pomoć potrebna. Taj smo dijalog uspjeli unaprijediti i ovim projektom te je na vidiku nekoliko potencijalnih suradnji s vodećim hrvatskih tvrtkama u vezi s našim ekspertizama u području prehrambene industrije i zaštite okoliša.

Što je vaša egida iz objedinjenog iskustva znanstvenika i menadžera?

Suradnja s gospodarstvom posebno se intenzivirala kroz EU fondove, u čemu se po broju ostvarenih projekata i povučenog novca IRB nametnuo kao nezaobilazan strateški partner. Bolje uvijek možemo. Ne možemo se oslanjati isključivo na EU fondove. I s ovakvim financiranjem postižemo vrlo dobre rezultate, no moramo pratiti i druge institucije u svijetu. Sličan model ima slovenski Institut Jožef Štefan. Blizu jesmo, ali moramo priznati da su oni bolji, ali imaju i jače financiranje. No, ja na to gledam pozitivno. Smatram da je evolucija puno bolja od revolucije posebno u javnim institucijama. To ne znači neaktivnost, već usklađivanje, stabilnost i poboljšanje kako bismo vidjeli koje su dijelovi procesa dobri, a koji loši pa da onda one loše popravimo, a na tim načelima vjerujemo da ćemo i poboljšati naš rad.