Može li se Hrvatska uključiti u sve konkurentniju svemirsku industriju u kojoj se trenutačno odvijaju vrlo važne stvari? Još ne, no s pametnim politikama i uz podršku države domaći bi sektor mogao postati dio svemirske obitelji i sudjelovati, pa i ubirati plodove napredaka u sektoru koji želi “osvojiti” i Mjesec i Mars.

Prilikom nedavnog potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), slovenski premijer Robert Golob istaknuo je: “Želimo li biti konkurentni na globalnoj i EU razini, svemirska tehnologija je ključno područje”.

Uistinu jeste ako se zna koje sve benefite danas uživamo zahvaljujući istraživanjima i razvoju upravo u području svemirske tehnologije – od komunikacije, navigacije, promatranja zemlje i uočavanja promjena na njoj do zdravstva pa čak i hrane. Jasno je stoga da se u priču, u kojoj sve značajniju ulogu imaju privatne tvrtke i startupi, treba uključiti.

A hrvatska priča sa svemirom zasad je mala i tek je treba razviti. Publikacija Svemirske tehnologije, koju je naručilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih radi mapiranja sektora, kaže da u RH u tom sektoru djeluje oko 40 tvrtki i 300 znanstvenika.

Većina u području tzv. “downstream” tehnologije, odnosno tehnologije prema dolje, što znači da koriste podatke sa satelita i primjenjuju ih u raznim područjima – od šumarstva, agrikulture, meteorologije, očuvanja okoliša… U području “upstreama”, ili ekonomije prema gore, koja uključuje izradu i lansiranje satelita i raketa, pogonskih sustava i sustava napajanja – nemamo niti jedne tvrtke. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije, kažu da su brojke iz publikacije Ministarstva znanosti nerealne.

“Možda imamo dvije ili tri kompanije koje se neposredno bave svemirskom tehnologijom”, ističe Bosanac. Među njima su Amphinicy Technologies, zagrebačka kompanija koja se bavi primanjem i obradom podataka sa satelita za klijente iz svemirske industrije i koja je za to razvila složena softverska rješenja.

Tu je i Oikon, konzultantska tvrtka koja djeluje u području zaštite prirode i okoliša, a koja svemirsku tehnologiju (podatke sa satelita) koristi u ekološke svrhe. Iako je ova tvrtka vrlo poznata u “svemirskim” krugovima, ostaje činjenica da joj je primarni fokus na konzultantskom, a ne na svemirskom poslu. Tako je i s gotovo svim drugim tvrtkama koje se spominju u publikaciji Ministarstva znanosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uspjesi tvrtke iz Belišća
Prema Bosancu, jednom od najboljih poznavatelja stanja u sektoru, odraz razvoja svemirske industrije i tehnologije u Hrvatskoj je upravo izrada našeg vlastitog satelita. A ono nije najbolje. Asocijacija na čijem je čelu na izradi satelita Perun radi već oko 4-5 godina, a trebao bi biti gotov za najviše 2 godine. Proces se odužio jer podrške države u razvoju domaćeg satelita nema, što nije jeftino, “a sav uložen novac došao je od privatnih donacija”, kaže Bosanac. A zašto nam je izrada satelita važna? “Zbog obrazovanja kadra u svemirskoj tehnologiji, ali i zbog vlastitih potreba”, ističe.

Vlastiti satelit (Bosanac smatra da CroCube to ipak nije jer ga je inicirala slovačka kompanija Spacemanic, op.a.), mogli bi koristiti za posebne i regionalne namjene, poput kontrole zagađenja Jadranskog mora, kontrole požarišta i zaštite šuma.

“Postoje Sentinel sateliti čije je podatke moguće koristiti no to su globalni sateliti. Bitne su dvije stvari. Da imamo satelit koji će se baviti samo Jadranom te da imamo pouzdanu informaciju. Onaj koji za nas lansira satelit, taj ujedno i kontrolira informaciju”, objašnjava Bosanac napominjući da izrada satelita nikako ne bi bila uvod u industriju njihove izrade jer je ona vrlo konkurentna. U njoj, zapravo, ne bismo imali šanse.

Također, napominje Bosanac, za jači razvoj svemirske industrije i tehnologije važna je i međunarodna suradnja. Bez nje, određeni dio tehnologije, poput one lansiranja, potpuno je nedostupan. Hrvatska suradnju s ESA-om razvija od 2018. kada smo potpisali prvi Sporazum o suradnji dok je provedbeni dogovor stupio na snagu tek 2020. Na temelju toga u Hrvatskoj su provedena tri ESA natječaja. Suradnja s ESA-om 2023. je ojačana potpisivanje Sporazuma o europskoj državi sudionici koji je dopunjen PECS Poveljom (Planom za europsku državu sudionicu).

Ove su aktivnosti Ministarstva znanosti iznimno važne jer omogućuju izgradnju ekosustava. Na temelju sporazuma, naime, ESA raspisuje natječaje za domaće kompanije i znanost, evaluira njihove projekte te domaćoj industriji i znanstvenicima omogućuje da sudjeluje u njezinim projektima i industriji koja je lani vrijedila 630 milijardi dolara i čija bi vrijednost do 2035. trebala narasti na 1,8 trilijuna, procjenjuje McKinsey&Company.

Prilike koje domaća industrija time dobiva nisu male ni jeftine. Država je do danas ESA-i platila oko 7 milijuna eura. “Više od polovice iznosa vratilo se u Hrvatsku kroz znanstvene, inovacijske i tehnološke projekte prijavitelja”, kažu iz Ministarstva znanosti napominjući da se domaća godišnja kontribucija novim sporazumom povećala na 2,1 milijuna eura. Kruna ove suradnje bila bi punopravno članstvo, a to je dugotrajan proces – procedura je u slučaju Slovenije trajala 8 godina.

A priliku razvoja svemirske tehnologije kroz tri spomenuta ESA-ina natječaja, te jednog na početku ove godine, dobilo je 47 projekta. Na jednom od njih sudjelovao je i Protostar Labs, mala tehnološka kompanija iz Belišća, čijim su osnivačima upravo svemir i njegove zagonetke bile razlog osnivanja tvrtke. ESA je njihov projekt odabrala 2021. a 2024. postali su prva domaća kompanija koja je implementirala svoj softver na satelitu u svemiru.

“Za nas je implementacija našeg vlastitog softvera na satelitu u orbiti prekretnica koja nam sada polako otvara nove prilike u svemirskoj industriji. Da biste se pozicionirali u ovoj industriji, bitno je imati flight heritage, tj. da rješenje koje ste razvili bude testirano u svemiru, čime dokazujete da možete zadovoljiti visoke zahtjeve koji su uobičajeni u ovoj industriji. Upravo to smo postigli na OPS-SAT satelitu ESA-e”, kaže Filip Novoselnik, suosnivač i direktor Protostar Labsa.

Softver ProtoSDK, ističe, nastavljaju razvijati. “Dodajemo podršku za veći broj hardverskih uređaja, nove AI modele, a uskoro krećemo i u pilot projekte s nekoliko tvrtki”, najavljuje Novoselnik. U međuvremenu su se uključili i u projekt zagrebačkog FER-a – rade na razvoju modula za praćenje svjetlosnog onečišćenja iz niske Zemljine orbite. Uspjeti u toj tehnički iznimno zahtjevnoj industriji sa sve većom konkurencijom nije lako.

“Mislim da mi tu kaskamo, i mogli bismo bolje”, smatra Novoselnik koji u svemirskoj industriji vidi ogromnu priliku ne samo za Protostar Labs već i za državu. “Ali to zahtjeva veliki angažman svih aktera, od privatnih tvrtki, sveučilišta, pa sve do potpore institucija”, zaključuje.

Dubravko Babić sa Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST) zagrebačkog FER-a, ne dijeli mišljenje kolega. Po njemu se svemirska industrija i tehnologija u RH razvijaju vrlo dobro te bilježi pozitivan trend. Profesor koji je na čelu ekipe znanstvenika ZKIST-a, koja razvija modul za mjerenje svjetlosnog onečišćenja u niskoj Zemljinoj orbiti, kaže da smo jaki u softverskim rješenjima, dok “u hardveru sustižemo”.

Dva nacionalna poziva
“Cilj je da u budućnosti gradimo i svemirske hardvere u Hrvatskoj. Robotika, mjerna oprema su samo primjeri”, ističe Babić naglašavajući da za njezin jači razvoj moramo investirati u razvoj temeljnih tehnologija kao što su robotika, elektroničke i optičke komponente i sustave, radiofrekvencijske i optičke sustave za komunikaciju i senzoriku. “Bez industrije temeljnih tehnologija u državi ne možete napraviti globalni doprinos”, kaže Babić dodajući da državna bespovratna sredstva treba fokusirati na inovativne projekte koji za cilj imaju tehnologije koje se mogu koristiti u orbiti i na Zemlji.

I iz Ministarstva znanosti kažu da rezultati provedenog mapiranja kao i interes hrvatskih prijavitelja na natječaje ESA-e “pokazuju da Hrvatska ima kapacitet u svemirskom sektoru”, pa se planira u tom smislu nekoliko aktivnosti. Kažu da nastavljaju jačati suradnju s ESA-om, a do kraja ove godine trebao bi biti raspisan još jedan ESA natječaj.

Planiraju i objaviti dva nacionalna poziva koji će biti namijenjeni podizanju svijesti o važnosti svemira i svemirskih tehnologija te izboru industrijskog koordinatora svemirskih aktivnosti u Hrvatskoj. Dodatno, planira se i izrada nacionalne strategije unaprjeđenje svemirskog sektora u Hrvatskoj, poručuju iz nadležnog ministarstva.

Znanstvenik Bosanac od najava Ministarstva znanosti ipak nema velika očekivanja. Kaže da je Jadranska aero-svemirska asocijacija još prije tri godine napravilo strategiju razvoja svemirskog sektora koja je i javno predstavljena. Što se tiče koordinatora, ističe da ih nitko nije kontaktirao. “To je malo frustrirajuće. Mi imamo kapacitet da dajemo savjete, no nitko nas ništa ne pita”, kaže Bosanac.

I to nije dobro. Jer će suradnja svih koji mogu dati doprinos u razvoju industrije za koju se računa da će postati najveća na svijetu biti ključna za razvoj domaćeg sektora. ESA je velika prilika koju bi se moralo iskoristiti.