Obrazovni programi stranaka ne razlikuju se drastično. Svi obećavaju kvalitetnije obrazovanje, veća novčana izdvajanja za školstvo, bolje standarde, modernizaciju i informatizaciju. Sve stranke također obećavaju povećanje plaća prosvjetnim radnicima. Većina se isto tako slaže da je vjeronauku mjesto u školi, dok bi svi, osim HSP-a, križeve izbacili iz učionica. Spolni je odgoj, slažu se svi, jako bitan, ali dobro je što roditelji mogu birati između Forumova programa zdravstvenog odgoja te Grozda, dok HSLS drži da su oba jednako loša. Uglavnom, sve teze obrazovne politike uglavnom se baziraju na školstvu. No nijedna stranka se u svojim programima ne bavi nasiljem u školama koje je sve prisutnije. Činjenica da su škole sve češće postale mjesto obračuna nezadovoljnih učitelja, đaka i njihovih nesretnih roditelja u ovoj se kampanji nikoga pretjerano ne tiče. S druge strane bolonjskim procesom nezadovoljni su i profesori i studenti. Nije nikakva tajna da je sam proces toliko zbunio cijelu vertikalu visokog obrazovanja, da jednima nije jasno koje uvjete moraju zadovoljiti za upis u sljedeću godinu, a drugima hoće li i pod kojim uvjetima dobiti diplome. No nije učinio ni ono najvažnije – prenio ovlasti raspolaganja proračunskim novcem na Sveučilišta. A toga uvijek nedostaje, pa je pitanje što će se u budućnosti događati sa školarinama. Isto tako gotovo se nijedna stranka u ovim izborima nije bavila znanošću. Iako se od dosadašnjeg ministra Primorca, koji je po vokaciji znanstvenik, očekivalo da će u znanost unijeti barem onaj vrijednosni sustav koji tom sektoru svakako pripada, to je izostalo. No u raspodjeli proračunskih sredstava za znanost nije izostao sukob interesa, korupcija i nepotizam. Nije izostalo ni teških riječi, pa se tako u prvom dijelu mandata Ministarstvo “obračunavalo” s Miroslavom Radmanom, a na samom kraju Ivanom Đikićem. Znanstvenici plagiraju jedni druge, bez sankcija, a mladi i perspektivni među njima i dalje u Hrvatskoj ne vide svoju budućnost. Sve su to problemi s kojima će se sljedeća Vlada morati suočiti. I to bez imalo milosti.

SDP: Povećati proračun za 50 posto
SDP-ovi ciljevi obrazovne strategije baziraju se na povećanju proračunskih sredstava za 50 posto. Promjene u obrazovanju SDP planira provoditi razvojnim obrazovnim fondom iz kojeg se sredstva neće moći preusmjeravati na neplanske troškove. U njega će osim države ulagati i gospodarski subjekti te pojedinci. To će im se isplatiti jer SDP planira posebnim poreznim olakšicama stimulirati ulaganja u obrazovanje i znanost. Redovito obrazovanje ostalo bi besplatno do prvog zanimanja. “Donijet ćemo pedagoške i visokoobrazovne standarde, organizirat mrežu obrazovnih programa, uvesti kurikularno programiranje ishoda učenja, odnosno rezultate odgojno-obrazovnog procesa. Stimulirat ćemo osuvremenjivanje nastave koja će se graditi na znanstvenim spoznajama, a popravit ćemo i stanje u strukovnom obrazovanju”, najavljuju u SDP-u. SDP namjerava poboljšati materijalni status nastavnika te ulagati u njihovo cjeloživotno učenje. Nagađa se da će njihov kandidat biti Gvozden Flego.

HDZ: Besplatno školovanje od vrtića do fakuleta
Velik dio HDZ-ove izborne kampanje bazira se na obrazovnoj politici, a poseban je naglasak na besplatnim udžbenicima, te srednjoj školi za sve koja uključuje besplatan prijevoz i besplatne učeničke domove. Ministar Dragan Primorac zauzima se za besplatno školovanje, od vrtića do fakulteta. Smatra da bi na fakultetu studenti trebali studirati besplatno dok ne padnu godinu. HDZ će nastaviti provoditi HNOS, državnu maturu i bolonjski proces. Nastavit će započete reformske procese u sustavu obrazovanja radi podizanja kvalitete sustava, a donijet će, kažu, Pedagoški standard i Okvir nacionalnoga kurikuluma, te razvijati rad s učenicima s posebnim potrebama. Osnivat će centre izvrsnosti za edukaciju učenika osnovnih i srednjih škola, te uspostaviti mehanizme za nagrađivanje izvrsnosti, kako kod učenika, tako i kod učitelja, stručnih suradnika i nastavnika. Izgradit će, nadograditi i opremiti 60 osnovnih te 13 srednjih škola, te u potpunosti dokinuti rad treće smjene u svim hrvatskim školama. Također će, kažu, graditi srednje škole s bazenima. Šuška se da je kandidat HDZ-a za taj resor Zrinka Kovačević, dosadašnja pomoćnica ministra.

HSS: Škola 9. godina
HSS bi pak povećao standarde u područnim školama, a cilj njihove strategije bazira se na po jednoj školu u svakom zaselku. Koalicija HSS-HSLS će donijeti, obećavaju, pedagoški standard, kurikulum i nacionalni kvalifikacijski okvir, produžiti obvezno obrazovanje na 11 godina, te uvesti devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje s modelom 1+4+4. Uvest će obvezno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od dvije, tri i četiri godine. Isto tako planiraju odvojiti sveučilišne od stručnih studija, te decentralizirati i regionalno razvijati veleučilišta. Planiraju financijsko poticanje i osnivanje privatnih ustanova. Kao zajednički kandidat ističe se Ivan Čehok.

HNS: Dva strana jezika
“Teške torbe šaljemo u prošlost, knjige ostaju u školi, a uvest ćemo i učenje dva i više stranih jezika”, stoji u izbornom programu HNS-a. Za HNS državni proračun Hrvatske mora za školstvo izdvajati minimalno 6,5 posto BDP-a, a osobna ulaganja u obrazovanje tretirati kao investiciju. Prema njima, 75 posto srednjoškolaca mora upisati fakultete, dok država mora završenim studentima omogućiti sigurnost posla i sigurnost doma, odnosno riješiti stambeno pitanje. HNS-ov kandidat je Pero Lučin, prorektor riječkog Sveučilišta i glavni pregovarač s EU za obrazovanje.

HSP: Besplatne vozačke
HSP je, čiji je ministarski adut javnosti prilično nepoznati Slavko Sokićić iz Županje, pak za centralizaciju školstva, te želi za maturante uvesti poseban predmet o prometnim propisima i besplatne autoškole. Dijalogom države, obrazovnog sustava i poduzetnika HSP ‘želi prepoznati stvarne potrebe na tržištu rada’.

Umjetna inteligencija

AI nije najvrjedniji kad zna više,nego kad razumije vaš posao

Vrijednost AI-ja

AI je stigao u tvrtku. Poslovna vrijednost još nije