Broj stranih studenata u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, no tempo tog rasta i dalje je prespor da bi zemlju približio europskom prosjeku.
U akademskoj godini 2025./2026. na hrvatskim visokim učilištima studira ukupno 5301 strani student, od čega 2478 na cjelovitim studijima i 2823 gostujuća studenta u okviru međunarodne mobilnosti, poručili su nam iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. To je gotovo 1700 više nego prije četiri godine, što potvrđuje kontinuirani uzlazni trend.
Dio šire rasprave
Unatoč tome, Hrvatska i dalje ostaje na europskoj margini kada je riječ o međunarodnoj privlačnosti visokog obrazovanja. Prema podacima Eurostata, strani studenti činili su 2023. godine 8,4 posto ukupne studentske populacije u Europskoj uniji, dok je u Hrvatskoj njihov udio iznosio 3,7 posto, što je među najnižim udjelima u EU-u. Najveći dio stranih studenata i dalje bira javna visoka učilišta, dok ih tek oko 15 posto studira na privatnim institucijama.
Rast broja stranih studenata nije samo pitanje međunarodnog ugleda sveučilišta. U uvjetima demografskog pada i sve manjeg broja domaćih maturanata, međunarodni studenti mogu postati važan izvor prihoda za visoka učilišta, ali i potencijalni budući stručnjaci na hrvatskom tržištu rada. Prema podacima resornog ministarstva, najviše studenata dolazi iz Njemačke, a nakon toga slijede Francuska, Španjolska, Ukrajina i Poljska. Glavni državni alat za privlačenje stranih studenata, poručuju iz ministarstva, je inicijativa ‘Study in Croatia’, koju zajednički provode Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) i Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).
Dok ministarstvo koordinira inicijativu na razini politika, AMPEU je, na temelju Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, zadužen za njezinu operativnu provedbu i međunarodnu promociju svih hrvatskih visokih učilišta. Inicijativa, koja se financira iz državnog proračuna, okuplja sveučilišta i veleučilišta pod zajedničkim brendom Study in Croatia. U njezinu je sklopu pokrenut i istoimeni portal na engleskom jeziku, namijenjen stranim studentima koji razmišljaju o studiranju u Hrvatskoj, s informacijama o studijskim programima, upisima i životu u zemlji.
Pitanje stranih studenata sve više izlazi izvan okvira akademske politike i postaje dio šire rasprave o hrvatskom tržištu rada. Poslodavci godinama upozoravaju na nedostatak kvalificiranih radnika, a međunarodni studenti mogli bi biti jedan od načina ublažavanja tog problema, pod uvjetom da Hrvatska uspije dio njih zadržati nakon završetka studija.
“Kada razmatramo potrebe hrvatskog gospodarstva u cjelini, veći broj stranih studenata može biti dio rješenja za ublažavanje nedostatka kvalificirane radne snage, ali ne i jedino rješenje. Poseban potencijal pritom imaju hrvatski iseljenici i njihovi potomci te studenti iz zemalja u kojima se govori hrvatski ili neki srodni jezik, kojima je zbog jezične i kulturne bliskosti integracija u hrvatsko društvo i tržište rada često jednostavnija. Istodobno, i ostali međunarodni studenti predstavljaju izuzetno vrijedan potencijal za hrvatsko gospodarstvo budući da tijekom studija stječu stručna znanja te upoznaju hrvatski jezik, kulturu i poslovno okruženje.
Mogućnost obavljanja stručne prakse tijekom studija dodatno povećava vjerojatnost njihova ostanka i zapošljavanja u Hrvatskoj nakon završetka studija. Stoga je važno nastaviti jačati suradnju između visokih učilišta i poslodavaca te stvarati uvjete koji će međunarodne studente potaknuti da svoju karijeru grade upravo u Hrvatskoj”, poručili su iz Centra za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
No, unatoč pomacima, na terenu još uvijek postoje zamjerke poput prevelike birokratizacije i nedovoljne otvorenosti. Amerikanac Cody McClain Brown već niz godina predaje engleski jezik na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, upitali smo ga kako bi opisao svoj ulazak u hrvatski akademski sustav i što bi promijenio.
“Birokracija je za nekoga tko nije odavde zaista vrlo zahtjevna. Primjerice, svaki put kad prolazim neki administrativni postupak moram ponovo dostaviti svoje diplome, iako ih ustanova već ima i već su ih ranije provjerili. Za američke znanstvenike takve stvari se doimaju vrlo komplicirane i pretjerane. S druge strane, što se tiče kvalitete studenata i profesora, moje iskustvo u Hrvatskoj posve je usporedivo s onim što sam doživio u SAD-u i drugim zemljama”, kazao je McClain Brown.
Američki predavač u Hrvatskoj je već oko 15 godina i vjeruje kako bi za bolju internacionalizaciju hrvatskih sveučilišta najvažnije bilo poboljšati komunikaciju.
“Hrvatski je sustav prilično kompliciran kada pokušavate shvatiti što trebate učiniti, kome se trebate obratiti i kako cijeli postupak funkcionira. Većina tih informacija prenosi se preko poznanstava. Ne mislim pritom na korupciju, nego jednostavno na to da vam ljudi pomažu objasniti što trebate napraviti jer je te informacije teško pronaći na jednom mjestu, zato mislim da je bolja komunikacija najvažnija. Amerikancima je dodatno zbunjujuće to što je u SAD-u sve organizirano na razini sveučilišta, dok u Hrvatskoj postoje zasebni fakulteti unutar Sveučilišta, pa je sustav drukčiji i manje pregledan. Europljanima je to uglavnom poznato pa nemaju toliko problema”, rekao je McClain Brown.
Ipak, u Hrvatskoj postoje i cjeloviti studiji na engleskom jeziku. Primjer američkog stila studiranja u Hrvatskoj je RIT Croatia, čija nam je dekanica Irena Guszak kazala: “Internacionalizacija u obrazovanju mora biti mnogo više od privlačenja stranih studenata. Njezina najveća vrijednost je stvaranje okruženja u kojem studenti svakodnevno surađuju s kolegama različitih kultura, jezika i obrazovnih sustava te se pripremaju za rad u globalnom okruženju koje ih čeka nakon diplome.”
Na RIT Croatia, kako nam kaže dekanica, u proljetnom semestru protekle akademske godine (2025./2026.) je na kampusima studiralo ukupno 879 studenata, a udio međunarodnih studenata posljednjih se godina stabilno kreće oko 30 posto ukupne studentske populacije.
“U posljednjih gotovo 30 godina postojanja izgradili smo uistinu međunarodnu zajednicu u kojoj studiraju mladi iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Afrike i Australije. Posebno nas veseli što još od osnutka 1997. godine kontinuirano privlačimo studente iz SAD-a i Kanade”, izjavila je Guszak.
Nisu jedini koji su stranim studentima zapeli za oko, na Sveučilištu VERN’ je svake godine više od 100 stranaca koji u okviru Erasmus+ programa mobilnosti studiraju razmjenski semestar ili akademsku godinu u Hrvatskoj. U proteklih 15-ak godina koliko Sveučilište VERN’ sudjeluje u Erasmus+ programu, popriličan broj inozemnih studenata prošao je kroz akademske prostore. Što se tiče zemalja iz kojih dolaze, najčešće je riječ o Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj iako su u proteklih 15-ak godina, etnički gledano, na VERN’u studirali studenti iz više od 50 zemalja.
Upitali smo rektora Sveučilišta VERN’ Vedrana Mornara što strane studente privlači u Hrvatsku.
“U razgovoru sa stranim studentima većina njih navodi da su Sveučilište VERN’ odabrali slijedom pozitivnih iskustava njihovih kolega koji su prethodno studirali na VERN’u, a bili su iznimno zadovoljni kvalitetom nastave i suradnjom s nastavnicima. Što se tiče Hrvatske, strani studenti biraju našu zemlju, kako sami kažu, ponajprije zbog sigurnosti, zatim mediteranske klime, turističkih bisera te bogate kulturne i povijesne baštine.”
Zadržavanje talenata
Unatoč tome što strani predavači i studenti imaju, čini se, većinski dobar dojam o našoj zemlji, veliko je pitanje kako ih zadržati. U Centru za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo vjeruju da zadržavanje stranih talenata zahtijeva koordiniran pristup – od jednostavnijih administrativnih postupaka za ostanak i zapošljavanje nakon studija, poput digitalnog povezivanja ključnih institucija sa sveučilišnim bazama podataka u svrhu pravovremene razmjene informacija vezanih uz status studenata.
“Nužno je i snažnije povezati visoka učilišta i gospodarstvo na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se studentima omogućilo više prilika za stručnu praksu, mentorstvo i stjecanje radnog iskustva tijekom studija. Važno je i daljnje jačanje internacionalizacije hrvatskog visokog obrazovanja – kroz povećanje broja kvalitetnih studijskih programa na engleskom jeziku, poticanje međunarodne suradnje te jačanje konkurentnosti i prepoznatljivosti hrvatskih sveučilišta. Stvaranje poticajnog okvira omogućava visokim učilištima razvoj međunarodno atraktivnih programa te lakše privlačenje i zadržavanje talenata. Konkurentni uvjeti rada, mogućnosti profesionalnog razvoja i kvaliteta života čimbenici su koji u velikoj mjeri određuju gdje će mladi visokoobrazovani stručnjaci graditi svoju budućnost”, smatraju u Centru.
McClain Brown optimističan je da Hrvatska može postići veću vidljivost i poželjnost kod internacionalnih studenata, posebice zato što većina posebice mlađih hrvatskih građana, tečno govori engleski jezik. Ipak, nedostaje bliskog pristupa. McClain Brown naveo je primjer kako zainteresiranima za studiranje u Nizozemskoj ponude obilazak kampusa, pa čak i ‘shadowing’ jednog studenta čitav dan kako bi se dobio najtočniji dojam kako je tamo studirati.
“Mislim da bi i u Hrvatskoj trebali ponuditi takva iskustva, no čini mi se da hrvatski sustav previše rigorozan za uvođenje takvih novih ideja. Često imam osjećaj da se u Hrvatskoj, kad se pojavi neki problem, smatra da rješenje mora biti uvođenje više pravila, dodatnih zahtjeva i još više papirologije. Smatram da bi trebalo biti upravo suprotno. Trebali bismo pokrenuti neki program, vidjeti funkcionira li, postoji li interes, pokazati ljudima kako sve izgleda, objasniti im postupke te biti otvoreniji i komunikativniji”, rekao je McClain Brown.
