Više stranih nego domaćih poduzetnika zanima se za zaštitu svojih patenata u Hrvatskoj", kaže Ljiljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo nakon završetka okruglog stola "U susret industrijskoj renesansa-Treba li Hrvtaskoj nacionalna strategija zaštite intelektualnog vlasništva?" održanog u srijedu u Zagrebu.

Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva i voditelj tima koji je izradio Industrijsku strategiju kazao je kako mu se osam od deset malih i srednjih poduzetnika požalilo kako im je procedura zaštite intelektualnog vlaništva prekomplicirana i preskupa. Zaštita patenata, inače, za inovatore fizičke osobe košta 2500 kuna, dok je za pravne osobe dvostruko skuplja. Hrvatska je, s druge strane, na dnu EU po inovacijskim rezultatima te je rast njezinog inovacijskog indeksa manji od prosjeka EU, a zabrinjavajuće je da se taj jaz povećava. Većina malih i srednjih poduzetnika u recentnim je istraživanjima izjavilo kako vrlo malo ili nimalo ulažu u istraživanja i inovacije.

Neodovoljno poznavanje zaštite intelektualnog vlasništva pojačava i činjenica da se Industrijska strategija malo bavi zaštitom intelektualnog vlasništva o kojemu se u razvijenim zemljama vodi mnogo računa pa tako japanski premijer nadzire provedbu stategije zaštite intelektualnog vlasništva u svojoj zemlji, dok britanski premijeri predsjedaju odborom za intelektualno vlasništvo i prilikom preuzimanja fotelje angažira nezavisnog stručnjaka za snimku stanja.

U Hrvatskoj je svijest o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva na niskoj razini, a na okruglom stolu zaključilo se da strategija ne smije biti preširoko postavljena kako bi bila što jednostavnija krajnjim korisnicima. Mora imati i dovoljno visokorangiranog političkog lidera koji će pratiti provedbu strategije, kao u drugim zemljama. Mladen Vukmir, odvjetnik specijaliziran za zaštitu autorskih prava, kaže da su kreativnost i inovativnost najrasprostranjeniji resursi na planetu, ali ga Hrvatska slabo koristi. "I dalje imamo robovski odnos prema inovaciji i kreativnosti i mislimo da su oni rezervirani za nekog drugog i na nama je da samo ih poslušno prihvatimo", kaže Vukmir.