Prije prijave za neku javnu nabavu danas triput provjeravamo i naizgled nebitne sitnice jer nam se dogodilo da smo eliminirani zbog pogrešno numerirane stranice u dokumentaciji od ukupno 300-injak stranica, a jednom pak zbog ocjene da uvez nije posve adekvatan, priča nam stručnjakinja zagrebačke kompanije s više od 400 odrađenih javnih nabava.

Dojam je, kaže, da se u ljude u državnim i javnim institucijama uvukao strah u kosti od ‘uskočkih akcija’ i da se često traži upravo razlog za poništenje i ponavljanje postupaka javne nabave. Prema podacima Uprave za sustav javne nabave, u prva tri mjeseca 2011. u Elektroničkom oglasniku evidentirano je 4950 ugovora o javnoj nabavi dok ih je u isto vrijeme lani bilo 6000. Vrijednost ugovora o javnoj nabavi, međutim, ove je godine do kraja ožujka iznosila 6,3 milijarde kuna ili oko 2,3 milijarde više nego lani. Tome su nemalo pridonijele Hrvatske željeznice na koje se odnosi gotovo 70 posto od 1,76 milijardi kuna vrijednih ugovora tzv. sektorskih naručitelja, no povećana je i vrijednost kod tzv. javnih naručitelja, sa 3,1 na 4,56 milijardi.

Je li to nagovještaj da bi se ove godine trend kopnjenja javnih nabava mogao preokrenuti nakon što je lani zabilježen godišnji pad za gotovo 39 posto ili za 15,8 milijardi, na manje od 25 milijardi (uključujući i vrijednosno manje, tzv. bagatelne nabave) odnosno sa 12,2 na samo 7,4 posto BDP-a? U Upravi za sustav javne nabave ne bi žurili sa zaključcima. “Za pretpostaviti je da će vrijednost javne nabave ove godine biti približno kao lani ili čak nešto manja, budući da se državni proračun, ali i oni lokalnih/regionalnih jedinica nisu povećavali, kao ni financijska sredstva drugih obveznika javne nabave”, ističu dodajući kako na vrijednost sklopljenih ugovora utječe (i) zakon ponude i potražnje. Za ovu godinu očekuju veći udjel vrijednosti ugovora o javnim radovima ili o javnoj nabavi robe jer se od 10 najvećih sklopljenih ugovora njih 8 odnosi na ugovaranje dugoročnih kredita jer zakon predviđa da se najprije mora osigurati financiranje.

Ako ova godina u javnoj nabavi i bude na razini lanjske, to će značiti da je i dalje značajno ispod višegodišnjeg prosjeka i da po toj osnovi nema jačeg pokretača oživljavanja ekonomske aktivnosti. Od rekordne 2007. (javne nabave na razini 45 milijardi kuna ili 15,5 posto BDP-a) padajući je trend prekinut samo 2009. i to većim dijelom jer je tada omogućeno sklapanje višegodišnjih okvirnih sporazuma. Kroz prizmu državne štednje i antikorupcijske borbe pad vrijednosti javne nabave sam po sebi nije nužno nepovoljan. Ipak, nerijetko se natječaji poništavaju zbog neozbiljnih žalbi perifernih igrača pa i investicije od vitalnog interesa za koje je novac osiguran znaju kasniti i po godinu dana. I Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da kretanja javne nabave danas više govore o problemima. “Normativni okvir nabave koji je u nas rigidniji nego u EU ‘plus’ strah od donošenja odluka u javnom sektoru, de facto su blokirali tu vrstu potražnje. A to je dodatno usporilo oživljavanje ekonomske aktivnosti”. Za zakonski okvir spremaju se promjene koje bi trebale olakšati i ubrzati postupke.