I stopa anketne i stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj bilježi pad. Prema usporednim podacima koje je objavio DZS, u drugom kvartalu anketna je stopa lani bila na 5,6%, a ove godine 4,6%, dok je registrirana, po evidenciji HZZ-a, pala s 5,7 na 5,1%. Za prvi kvartal, inače, ta razlika je bila još izraženija. Regionalno gledajući, po podacima iz Ankete o radnoj snazi i po NUTS 2 jedinicama za drugi kvartal 2024., stopa nezaposlenosti najveća je u Panonskoj (6,7%) i u Jadranskoj regiji (6%). U Gradu Zagrebu stopa nezaposlenosti je osjetno povoljnija, (2,5%), a najmanja je u Sjevernoj Hrvatskoj, tek 2,1%. Gleda li se lanjske podatke iz istog kvartala, najveći pomak ostvaren je u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je lanjska stopa nezaposlenosti iznosila čak 9,3%.

Najaktivniji Zagreb

Grad Zagreb, pak, ima najvišu stopu aktivnosti, u populaciji od 15 do 89 godina ona prelazi 60%, a visoka je i kod Međimuraca, Varaždinaca i Zagoraca (55,6%), a u priobalju je 54,4%, dok i dalje najlošije stoje Slavonci i ostali iz Panonske regije, kod kojih je stopa aktivnosti jedina ispod 50% (49,4%). No, u svim područjima stopa aktivnosti u odnosu na isto razdoblje iz prethodnih godina bilježi pozitivan trend. Izuzetak je Grad Zagreb, u kojemu je stopa aktivnosti u lanjskom drugom kvartalu bila gotovo identična, dok je razlika najizraženija u Jadranskoj Hrvatskoj, gdje je lanjska stopa aktivnosti bila 50,7%, 3,7 postotna boda manja.

U apsolutnim brojkama, od ukupno 3,287 milijuna radno sposobnih stanovnika Hrvatske u drugom kvartalu je aktivno bilo njih 1,779 milijuna, od kojih je 1,697 milijuna bilo zaposleno, nezaposlen 82 tisuće, a neaktivno 1,508 milijuna. Broj zaposlenih povećan je u odnosu na podatke za lanjski drugi kvartal za 73 tisuće, dok je istodobno nezaposlenih manje za 15 tisuća.

Usluge dominiraju

Među nezaposlenima prevladava SSS-kadar, točnije NKV radnika je bilo 8 tisuća, a VSS 18 tisuća. Od 82 tisuće duže od godinu dana bez posla je 30 tisuća, većina je kratkotrajno nezaposlena. Među neaktivnima, većina ne želi raditi zbog starosti, bolesti i školovanja, njih 1,086 od 1,508 milijuna, dok ih 64 tisuće ne traži posao iako želi raditi, a manji broj, 9 tisuća, traži posao, ali ga ne može prihvatiti u iduća dva tjedna. Što se strukture zaposlenih tiče, od 1,697 njih 1,485 milijuna rade za poslodavca, a samozaposlenih je bilo ukupno 203, dok je kao pomažući članovi zaposlenje imalo 15 tisuća stanovnika. Dominira i broj zaposlenih u uslužnom sektoru, gdje ih je u drugom kvartalu radilo 1,151 milijuna, dok je u industriji zaposleno bilo 461 milijuna, a u poljoprivredi 78 tisuća. Najviše zaposlenih u industriji ima u Sjevernoj Hrvatskoj, 146 tisuća, u Jadranskoj ih je 127 tisuća, u Panonskoj 110 tisuća, a najmanje u Gradu Zagrebu, gdje u proizvodnom sektoru radi 78 tisuća.