Državne oranice vlasniku susjedne parcele mogu biti prodane izravnom pogodbom isključivo ako je riječ o površini koja je manja od one u vlasništvu kupca. Taj detalj novost je u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada tri puta vraćala na doradu i tek mu jučer dala prolaznu ocjenu.

Prema nacrtu koji je Vlada vratila na popravak, za državne oranice iz "susjedstva" nije bilo ograničenja, što je ostavljalo mogućnost pogodovanja, netko je na svojih tisuću-dvije kvadrata mogao dokupiti desetke državnih hektara. Vlada je odlučila da će državno poljoprivredno zemljište ubuduće davati u zakup na 50 godina uz tek nekoliko iznimaka za prodaju. Iako je na četiri javne rasprave u lipnju u nacrtu zakona stajalo da će država upravljati oranicama u privatnom vlasništvu te da bivšim vlasnicima neće biti vraćeno 46.000 nacionaliziranih hektara te su "ambicije" izbrisane. Kod vrednovanja prava prvenstva za zakup državnih oranica pobjeđuje tko dobije više od maksimalnih 100 bodova. Gospodarski program ostaje temeljni kriterij, no neće donositi najavljivanih 80 nego 60 bodova. Dosadašnji posjednici uz uvjet da su zemljište dobili kroz natječaj stječu 20 bodova, a ponuđena zakupnina još donosi maksimalno do 20 bodova.

Konkretnu križaljku vrednovanja donijet će Vlada uredbom u roku šest mjeseci nakon usvajanja zakona. U odnosu na prijedlog zakona iz lipnja, visina naknade za prenamjenu osobito vrijednog i vrijednog zemljišta smanjena je sa 80 na 50 posto, a veže se na cijene građevinskog zemljišta u okruženju. Za manje vrijedne parcele naknada pada sa 50 na 25 posto. Novosti ima i na listi iznimaka za koje se neće plaćati naknada. Uvršteni su, bez spominjanja ograničenja kvadrature, objekti za ugostiteljske i turističke usluge na vlastitom gospodarstvu te tereni za golf s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijskim jezerom. Intrigantno zvuči da se za zakup pašnjaka u državnom vlasništvu mogu osnovati pašnjačke zajednice, dok se zajednička ponuda više obiteljskih gospodarstava za zakup oranica smatra nevažećom.