Na europskom turističkom tržištu startali su veliki turistički sajmovi i samim time utrka za gostima koji se već sad opredjeljuju gdje će provesti godišnje odmore i koje će svjetske destinacije posjetiti. U Hrvatskoj turističkoj zajednici, koja je uz ostali dio sustava turističkih zajednica i turističkih tvrtki glavni nositelj hrvatske turističke ponude na sajmovima, najavljuju već od završetka prošlogodišnje izuzetno uspješne sezone možda i uspješniju 2008. turističku godinu. Kako u ovom trenutku “diše” talijansko turističko tržište, za Hrvatsku jedno od najpotentnijih i najstabilnijih emitivnih tržišta, razgovarali smo u Milanu s direktorom tamošnjeg ureda HTZ-a Klaudijom Stojnićem. Talijani su u prošloj godini ostvarili u Hrvatskoj 1,234.000 posjeta i 5,414.000 noćenja, što je bilo na razini 2006. godine iako je bilo planirano povećanje 2 do 3 posto. Za ovu godinu bit će dobro ako se zadrži takav trend, kaže klaudio Stojnić, jer Italija je u recesiji, standard i dalje opada što se ovih dana moglo zaključiti i po najavama, ali i permanentnom održavanju parcijalnih štrajkova, a na RAI UNO u emisiji Porta a Porta (slična našoj TV emisiji Otvoreno) u sučeljavanju sindikalnih čelnika, predstavnika vlade, političkih stranaka i poslodavaca moglo se čuti veliko nezadovoljstvo zaposlenika stagnacijom plaća, uz stalni rast cijena i pad standarda, kao i činjenica da čak tri milijuna radnika radi na crno.

Bliske destinacije
Od 58 milijuna Talijana njih 30 milijuna koristi godišnje odmore, od toga 17 do 20 milijuna odlazi u inozemstvo, i to u bliže destinacije, jer su 95 posto automobilski gosti. Oko šest milijuna odlazi u Francusku, 2,5 milijuna u Španjolsku, na trećem je mjestu Hrvatska sa 1,234 mil. i tako redom. Godišnji odmori u prosjeku traju tri tjedna i koriste se u dva ili tri navrata, 17 milijuna Talijana odlazi i na zimovanje. U svojim turističkim odredištima, u vrijeme “ferragosta” godišnje odmore koristi tek 550.000 Talijana, a u Hrvatsku dolazi 530.000 i mi smo u toj špici njihova druga destinacija po broju dolazaka. “Iza Nijemaca, koji su lani ostvarili 1,5 milijuna turističkih dolazaka u Hrvatsku, Talijani sa 1,234.000 ne samo da su najstabilniji i najbrojniji nego i najpoželjniji gosti jer bez njih bismo teško punili kampove, 400.000 kreveta u privatnom smještaju i jeftinije čvrste objekte. Usto, po tradiciji, većina ih dolazi u špici sezone vezano uz ”ferragosto“ (kada velika industrijska poduzeća imaju kolektivne godišnje odmore), pa tako i plaćaju najskuplji boravak. I na kraju, kao Mediteranci, slično nama, vole lijepo živjeti i trošiti dok imaju, pa su i vrlo dobri potrošači”, kaže Stojnić.

Predsezona
Kako se korištenje odmora u kolovozu pomalo pomiče i na druge mjesece, Talijani osjetnije dolaze k nama i u pred i post sezoni, odnosno u šestom i devetom mjesecu. Međutim, naše su cijene u to vrijeme previsoke u odnosu na konkurenciju i zato nas osobito mladi i umirovljenici zaobilaze. Primjerice, posezonski paket-aranžman za dvije osobe u Turskoj (puni pansion u hotelu s četiri zvjezdice, put i izleti) stoji 400 eura, što je u nas dvostruko više. “Ako se pojedino tržište ne obrađuje kontinuirano i destinacija ne predstavlja stalno s novim sadržajima, gosti se okreću na drugu stranu jer konkurencija je velika, ponuda sve bogatija i novosti svakodnevne. U tome i jest uloga turističkih ureda, pa i ovog našeg u Milanu, koji zajedno s ispostavom u Rimu ima sedam zaposlenika i u stalnim je kontaktima s tržištem. Nažalost, za promociju u Italiji izdvaja se premalo, jednako kao za Poljsku iz koje dolazi tek 380.000 turista godišnje! Proračun HTZ-a za Italiju za ovu godinu je 3,42 milijuna kuna, najveći dio odlazi na TV oglašavanje i oglašavanje u tisku, a HTZ će biti i na sajmovima u Milanu potkraj veljače, u Rimu, Vicenzi i Palermu u ožujku, u Napulju u travnju, Padovi potkraj svibnja, zatim na sajmovima nautike u Genovi i Bariju te sajmu bajkera u Milanu u rujnu”, zaključuje direktor Turističkog ureda HTZ-a u Milanu Klaudio Stojnić, dugogodišnji turistički djelatnik koji je na funkciju došao s mjesta direktora marketinga porečke Rivijere.