Rastu cijene kukuruza na svim europskim burzama, za isporuke do kraja godine vrte se između 1,89 i 1,92 kune za kilogram, uz procjenu da će nastaviti “divljati” do berbe u 2013. Tržišno-informacijski sustav Ministarstva poljoprivrede, koji prati kretanje cijena, iznio je još u srpnju da su europske cijene u odnosu na cijene u Hrvatskoj veće 36 posto, što je trebao biti alarm Vladi za uvođenje zaštitne carine na izvoz, no, ministar poljoprivrede, kako je u nedjelju i sam kazao, tek namjerava Vladi predložiti sadržaj uredbe. Posljednji put, također u sušnoj 2007., kukuruz je zaštićen izvoznom carinom od 108 eura za tonu.

U zalihama 4000 tona
I iz Croatiastočara početkom kolovoza opomenuli su Vladu neka zabrani izvoz jer je lani zasijano manje površina, a ovogodišnji prinos drastično će smanjiti i nezapamćena suša. Suša iz 2007., podsjeća direktor Croatiastočara Branko Bobetić, digla je cijenu kukuruzu od 60 do 70 posto. Hrvatska je godinama neto izvoznik kukuruza, no ova bi jesen mogla biti vrlo teška i izvoz je trebalo već zaustaviti da se ne ugrozi domaće stočarstvo. Iz lanjske žetve samo u prvih šest mjeseci ove godine izvezli smo više od 150 tisuća tona kukuruza, a za 12 mjeseci sušne 2007. godine 137,9 tisuća tona. Glavnina kukuruza, godišnje oko 1,6 milijuna tona, završi u tovu junadi, svinja i peradi, a mlinarsko-pekarska industrija preradi oko 55.000 tona. I dok Vlada šuti o količinama pohranjenim u robnim zalihama i ne otkriva hoće li taj kukuruz koristiti za interventno smirivanje tržišta, neslužbeno nam je potvrđeno da zalihe ne prelaze 4000 tona. U 2011. bit će utovljeno između 130 i 140 tisuća junadi, zbog skupe hrane manje ih je za pet-šest posto nego lani. Ostvare li se procjene da bi tržištu zbog suše moglo nedostajati od 400 do 500 tisuća tona kukuruza, podaci o tovu uskoro bi mogli biti vrlo poražavajući, upozorava i Toni Raič, predsjednik udruge Baby Beef. Stradat će i izvoz junadi, koji je u posljednje dvije godine počeo bilježiti rast.

Prijedlog financiranja
Vodstvo te udruge s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom trebalo bi razgovarati u četvrtak, 30. kolovoza. Izvijestit će ga da nisu zadovoljni najavljenim palijativnim mjerama, prolongiranjem zakupa zemljišta, novim policama osiguranja te isplatom zakasnjelih i umanjenih poticaja. “Rezerve središnje banke iznose 12 milijardi eura, a poslovno bankarstvo na ‘besperspektivnoj’ ponudi drži gotovo 20 milijardi kuna”, tvrde u udruzi Baby Beef, iz koje su potkraj lipnja ministrima financija i poljoprivrede poslali zahtjev o žurnom uvođenju konzistentnoga sustava financiranja poljoprivrede koji sadašnju proizvodnju u kratkom roku može uvećati od 30 do 50 posto. Kontinuitet jeftina obrtnog i investicijskog financiranja moguć je, tvrde, kroz reeskontne kredite namijenjene primarnoj poljoprivredi. Paralelno, ističu, treba urediti robne rezerve i uspostaviti certificirani kooperacijski sustav kao temelj za kredite zasnovane na burzovnim kolateralima – žitaricama, uljaricama, živoj stoci i mesu.

Oprost zakupnine

Plaćeno puno manje od 150 mil. kuna
Ministar Jakovina ustvrdio je da će Vlada oprostom zakupnine za korištenje državnog zemljišta u poljoprivredu vratiti 150 milijuna kuna i time pomoći saniranju suše. Premijerka Kosor pak u izvješću o onom što je obavila u mandatu iznosi da su u 2011. Vladi radi zakupa 117.383 hektara obiteljska gospodarstva uplatila 13,7 milijuna kuna, a tvrtke za koncesije na 80.408 hektara još 5,04 milijuna kuna. U državni je proračun znači lani ukupno uplaćeno samo 18,74 milijuna kuna, a ne 150 milijuna. Prema Kosoričinu izvješću, obiteljska su gospodarstva za ukupnu zakupninu (dio plaćaju gradovima, općinama i županijama) u 2011. platila 54,9 milijuna ili 467 kuna po hektaru, dok su tvrtke sve koncesijske obveze platile sa 10,08 milijuna kuna, što po jednom hektaru izosi 125 kuna.