Iako su neki ekonomisti upozoravali da penalizacija nije kazna, nego aktuarska mjera koja u obzir uzima duljinu korištenja mirovine, u praksi ona nikada nije održavala ravnotežu. Dapače, bila je na strani onih koji su ranije otišli u mirovinu, a od Nove godine s punim se pravom može govoriti i o nagradi za prijevremeno umirovljenje.

KUPOVINA

Novi shopping trend zaludio je i Hrvate: ‘Koliko košta da košta…’

Računica koju je na konkretnim primjerima prikazao portal Moje Vrijeme pokazuje da prijevremeno umirovljenje nije nužno financijski nepovoljnije kada se gleda na duže staze, a ukidanje penalizacije u određenoj dobi pritom nije neutralna mjera jer objektivno povećava ukupnu isplatu prijevremeno umirovljenima u odnosu na one koji rade do propisane dobi.

U stvarnim uvjetima razlika je manja, ali je učinak isti pa će, prema računicama nekih ekonomista, s novim uvjetima za ukidanje penalizacije penalizirani u prosjeku dobiti “samo” 20.000 eura više.

Ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina zato se ne može tumačiti kao mjera pravednosti, nego ponajprije kao socijalna intervencija koja će biti još samo jedna u nizu mana hrvatskog mirovinskog sustava.

Je li onda mirovina nešto što proizlazi iz godina rada i uplaćenih doprinosa ili socijalna pomoć? I sami umirovljenici na ovo će odgovoriti danas ovako, a sutra onako, ovisno kako im odgovara, piše Moje Vrijeme.

S druge strane, u društvu s velikim udjelom prijevremeno umirovljenih, rasprave o penalizaciji mogu biti snažan alat prikupljanja političkih bodova. Zbog toga se penalizacija prestaje promatrati kroz prizmu dugoročne održivosti sustava, a sve više kroz prizmu kratkoročnog političkog profita. U usporedbi s rastom svih mirovina, jeftinije je kroz ukidanje penalizacije povisiti mirovinu samo dijelu umirovljenika. Unatoč globalnim trendovima i upozorenjima Europske komisije da bi smjer trebao biti upravo suprotan.