Potencijalna globalna bankovna kriza za sada se suzbija već u začetku, a takav bi scenarij novopečenim vlasnicima “narodnih obveznica” trebao ići na ruku. Prema navodima Reutersa, švicarska banka Credit Suisse osigurala je 50 milijardi franaka od tamošnje središnje banke SNB kako bi sanirala gubitke. Time je ova 167 godina stara banka postala prva koja je primila državnu pomoć nakon velike financijske krize 2007. godine. Vijest je odmah popraćena skokom cijene dionice Credit Suissea od 23 posto.

Udarac saudijskih ulagača

Sve su oči usmjerene na Credit Suisse, golemu švicarsku banku koja se našla u novim problemima

Kako ističu izvori Poslovnog dnevnika s financijskog tržišta, kretanje cijena europskih obveznica za sada ne sugerira da se investitori pribojavaju reprize velike bankovne krize. Najbolji indikator u tom je slučaju talijanska 10-godišnja državna obveznica. Naime, kao najlikvidnija obveznica među državama periferije eurozone, talijanska dužnička vrijednosnica najbolje oslikava raspoloženje investitora u ovakvim “kriznim” vremenima. Razlika u prinosu (spread) u odnosu na istovjetnu njemačku državnu obveznicu koja se uzima kao mjerilo iznosi 190 bodova, dok se jučer kretao oko 175 bodova.

Što se tiče hrvatskih obveznica, za sada nema nikakve drame, ali prvenstveno zbog prilične nelikvidnosti domaćih dužničkih obveznica. Kako nam pojašnjavaju financijaši, domaće tržište vjerojatno će reagirati kroz dan-dva jer uvijek kasni nekoliko dana za globalnim događanjima. Vlasnici narodnih obveznica za sada ne moraju žaliti što su se odlučili za ovakvo ulaganje. Naime, ako bankovno tržište u Europi i SAD-u bude brzo stabilizirano, a trenutni razvoj situacije govori da će tako i biti, vrijednost narodnih obveznica počet će rasti jer će pasti prinosi. Podsjetimo, cijena i prinosi kod obveznica kreću se u suprotnom smjeru.

Ipak, mnogo će toga biti jasnije nakon današnje redovne sjednice Europske središnje banke (ECB) te izjava predsjednice te institucije Christine Lagarde koja će dati detaljnije smjernice oko buduće monetarne politike. Kako bi suzbila inflaciju, ECB već mjesecima podiže cijenu novca. Trenutna kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 3%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,25%, a kamatna stopa na novčani depozit 2,50%. Podaci o inflaciji nalažu da ECB nastavi s podizanjem kamatne stope, a prema očekivanjima tržišta, povećanje bi trebalo iznositi daljnjih 50 baznih bodova. U slučaju nižeg povećanja, od primjerice 25 baznih bodova, financijsko tržište bi to moglo prokomentirati kao priznanje ECB-a da situacija ipak nije potpuno pod kontrolom, smatraju domaći financijaši.