Dogovori i pregovori oko novog izdanja državnih obveznica kojim će se refinancirati dospijeće 650 milijuna eura ili oko 5 milijardi kuna obvezničkog duga su dovršeni. Sad su na potezu investitori. Danas se otvara knjiga predbilježbi, a izdanje se zaključuje ovaj tjedan jer postojeće obveznice na naplatu stižu na samom početku idućeg tjedna, 10. veljače.
Prema posljednjim neslužbenim informacijama, Ministarstvo financija ide na izdanja obveznica na rok od 10 i 5 godina (dospijeća 2019. i 2024.), oba s valutnom klauzulom. Ciljani (minimalni) iznos novog zaduženja je šest milijardi kuna, s tim da bi veličina, ovisno o potražnji, mogla biti i pola ili milijardu kuna veća. Iako je Ministarstvo financija već riješilo pitanje ovotjednih 1,5 milijardi kuna dospijeća trezorskih zapisa, računa se da novim obveznicama kani prikupiti upravo toliko povrh iznosa dospijevajućeg duga iz veljače 2004. Veći dio zaduženja planira se realizirati kroz izdanje dulje ročnosti. Prema trenutnim tržišnim cijenama hrvatskog duga usporedive ročnosti, u slučaju 10-godišnjih obveznica očekuje se prinos za investitore na razini oko 5,7-5,8 posto, dok na rok od 5 godina tržišta (uz određene zadrške zbog slabe likvidnosti) sugeriraju cijenu zaduženja od oko 5 posto.
Što se tiče potražnje, računa se da će (i) u novom izdanju značajno participirati i osiguravatelji i mirovinski fondovi. Vladin plan o vraćanju mirovinske štednje zaposlenika s beneficiranim radnim stažem iz drugog u prvi stup (a ove godine to će značiti prebacivanje oko 2,8 milijardi kuna plus 400 milijuna manje tekućih uplata) na likvidnost fondova zasad još neće utjecati pa se očekuje i uobičajena potražnja s njihove strane. Utoliko će zanimljivije biti kako će se postaviti stambene štedinice koje od ukupno 650 mil. eura dospijevajućih obveznica drže više od 100 milijuna. U knjigama banaka, pak, vodi se ukupno 2,2 milijarde kuna vrijednosti tih dužničkih papira države.
Trezorski zapisi
Ovaj tjedan oko 1,5 mlrd. kuna dospijeća
Osim obvezničkog duga, ovih dana Ministarstvu financija dospijeva i natprosječan iznos od gotovo milijardu i pol kuna trezorskih zapisa. Na naplatu, naime. pored nekoliko stotina milijuna kuna trezoraca uobičajene ročnosti ovaj tjedan stiže i posebno izdanje dvogodišnjeg trezorca (s početka veljače 2012.) u iznosu 1,2 milijarde kuna. U pozivu za današnju aukciju investitorima je iznesen plan ponude upisa ukupno 700 milijuna kuna trezorskih zapisa. Osim što promet na kraju moće biti veći, u MF-u su i mimo toga već osigurali ovotjedni iskup.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Jednom mi se učini kako je Linić neznalica vulgaris, a drugi put (i to sve češće) kako se radi o pokvarenom tipu plaćenom da nas dovede preko ruba provalije.
Izlaza iz krize ima. U prvom redu treba stabilizirati propise, vratiti povjerenje ljudima i nacionlnu poantu u ekonomiji.
Više puta sam rekao kako aktualna antiVlada sustavno stvara i širi defetizam. Koja bi to vojska u ratu uopće izdržala – ovakve likove u anti Vladi zajedno s likovima koje su po posijali po raznim rukovodećim mjestima isključivo poštujući principe nepotizma, klijentelizma i protekcije, koja bi vojska izdržala medijsko difamiranje i antipropagandu, svađu s potencijalnim saveznikom…
tako je Loki, ne treba komentirati nova zaduženja kojima se vraća dug nego ukupno zaduženje i što činiti da se smanji.
Interesira me dali će Linić ikada završiti u Remetincu zbog zaduživanja koje nemože vratiti.
A tko se zadužio za ovih 650 mil. eura obveznica koje Linić treba vratiti ovih dana ?
I zašto on ne odgovara što se zadužio, a netko drugi treba vraćati.
proglasiti bankrot države, obustaviti isplatu mirovina, otpustiti 90% činovnika u državnoj upravi i plaće isplaćivati samo sudu, policiji, zdravstvu i prosvjeti dok se situacija ne konsolidira.
Bravo bravo – policija, zdravstvo i prosvjeta su 90% državnih troškova, ako ne gledaš mirovine…
Državna uprava je samo manji dio javnog sektora (ispod 10%).
A drugo, mirovine su možda svakaki dobili svakako, ali na isplate mirovina se država obvezala jednako kao što se obvezala i da vrati ove obveznice koje dolaze na naplatu… Mnogi od tih ljudi su pošteno odradili svoj radni vijek i uplaćivali davanja tadašnjim umirovljenicima.
sjedi jedan.
Uključite se u raspravu