Otkako se u zaduživanju radi namirenja potreba za otplate dugova i pokrivanje proračunskog deficita Vlada okrenula i građanima, izdanja državnih dužničkih papira izazivaju i znatno veći interes šire javnosti, a onda i medijsku pažnju. U proteklih nešto više od dvije godine mali ulagatelji imali su priliku sudjelovati u tri izdanja državnih obveznica i čak 12 tranša trezorskih zapisa.

Bez njihova sudjelovanja u tom su razdoblju realizirana samo obveznička izdanja dužih ročnosti koje su (i) u smislu ulagačkih apetita primjerenije velikim, institucionalnim investitorima. Jedno takvo Ministarstvo financija na čelu s ministrom Markom Primorcem upravo priprema. Sredinom idućeg tjedna očekuju se nove 10-godišnje obveznice ciljanog iznosa oko milijardu eura. Prikupljena sredstva većim će dijelom poslužiti za refinanciranje nešto manje od 800 milijuna eura obvezničkog duga iz 2015. koji na naplatu stiže 9. srpnja…

Uprava za upravljanje javnim dugom predvođena Hrvojem Radovanićem time će ujedno zatvoriti ovogodišnji plan financiranja kad su posrijedi obveznice. Do kraja godine predstoji još nekoliko rundi trezoraca s kojima mogu računati i građani. Uz dvije prilike za kupnju tromjesečnih TZ-a – u prvoj polovici rujna i prosinca – za one koji nisu skloni rizičnijim ulaganjima raspoložive štednje sredinom studenoga slijedi i nova ponuda trezorskih zapisa na rok od godine dana.

Manji trošak kamata

Predstojeće desetogodišnje izdanje obveznica ponajprije je namijenjeno institucionalnim investitorima poput mirovinskih i investicijskih fondova ili npr. osiguravatelja. Ako je suditi prema trenutačnim razinama prinosa na sekundarnom tržištu, Ministarstvo financija tu bi operaciju zaduživanja moglo zaključiti uz okvirnu cijenu od oko 3,2 posto. Kako se tim izdanjem najvećim dijelom refinancira dospijevajuća (kunska) obveznica iz 2015. godine izdana uz kamatni kupon od 4,5 posto, ta će operacija imati i povoljne učinke na proračunski trošak kamata.

Desetogodišnji prinosi na državni dug RH i u usporedbi s onima prije godinu dana su nešto niži pa će i u odnosu na kamatu po lani izdanim euroobveznicama ročnosti deset godina (3,5%) biti povoljniji za nekih 0,2 – 0,3 postotna boda, a to na milijardu eura zaduženja znači i nekoliko milijuna eura manji godišnji trošak kamata.

Isto tako, s obzirom na makroekonomske parametre, Hrvatska već neko vrijeme i u kontekstu premija rizika na referentne prinose na njemačke obveznice ili u odnosu na prinose na dug zemalja s kojima se obično uspoređujemo stoji solidno. Tržišni prinosi trenutačno su nam za oko 0,6 postotnih bodova viši od onih na njemački desetogodišnji dug, što je blizu povijesno najnižih premija rizika.

Od zemalja iz skupine tzv. Nove Europe niže prinose na dugoročni dug ima samo Slovenija, kod koje su trenutačno malo iznad tri posto. Usto, skuplje dugoročno zaduživanje u odnosu na Hrvatsku danas impliciraju i prinosi na desetogodišnje dugove npr. Francuske, Italije ili Španjolske (oko 3,3 odnosno 3,5 i 3,2 posto). Uz slabašne stope gospodarskog rasta koje bilježe najveće ekonomije Unije EU-a, u slučaju spomenute trojke javni dug nemalo premašuje BDP, a i fiskalni deficiti su im osjetno veći od maastrichtskih tri posto.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Recentna kretanja prinosa na državne obveznice općenito umnogome odražavaju pojačane neizvjesnosti, kako onih vezanih uz trgovinske politike, tako i uz geopolitičke napetosti, dio kojih su danas i sukobi odnosno krhko primirje na relaciji Izrael – Iran, s pratećim utjecajima i na cijene energenata.

Ipak, kad je riječ o novom izdanju državnih obveznica, nakon međunarodnog izdanja u veljači (2 mlrd. eura) i dvije ožujske tranše u ožujku ukupno vrijedne tri milijarde eura (na dvije i pet godina), realno je očekivati solidnu potražnju investitora na domaćem terenu. Doduše, kod mirovinskih fondova u novije je vrijeme vidljivo da povećavaju i ulaganja u inozemne državne obveznice koje im nose veće prinose, ali oni su jednostavno upućeni na značajnu izloženost obveznicama RH u kojima imaju više od deset milijardi eura ili 42 posto ukupne imovine.

Potencijal stanovništva

Otkako se država u operacijama financiranja počela jače okretati građanima, njihov je udjel u javnom dugu u jednom trenutku bio premašio i osam posto, a trenutačno je na oko 7,5 posto. U posljednje dvije tranše trezorskih zapisa (početkom i sredinom lipnja) mali ulagatelji su upisali i uplatili za oko 420 milijuna eura više trezoraca od iznosa isplata po istodobno dospjelima. Tako je iznos koji građani trenutačno drže u aktivnim izdanjima državnog duga premašio četiri milijarde eura.

Ministar Primorac je pak i nedavno naglasio da je, računajući sva njihova dosadašnja ulaganja u državne papire (uključujući i dospjele), građanima na ime kamata skrenuto više od 308 milijuna eura. Iako 7,5 posto udjela koji drže u javnome dugu nije malo, potencijal stanovništva u tom pogledu je daleko veći jer građani u bankama imaju oko 36 milijarde eura depozita, a i na dio koji se odnosi na oročenja u bankama ostvaruju niže kamate, koje su, k tomu, za razliku od državnih papira, i podložne oporezivanju.