Ovaj tjedan na dnevnom redu Vlade, prema neslužbenim informacijama, ipak neće biti prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima, oko kojeg se proteklih tjedana razbuktala žestoka javna rasprava, a kritike i protivljenja dolazila su od Crkve do nevladinih ogranizacija i oporbe, čak i od inače suprostavljenih lijevih i desnih političkih opcija.

Ne otkrivaju tko je pisao
Razlog zašto taj zakon neće, unatoč takvim najavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, promptno pustiti u saborsku proceduru, veliki je broj pristiglih prijedloga i preporuka. U Ministarstvu gospodarstva kažu da oni te prijedloge i preporuke još proučavaju i obrađuju, te ne otkrivaju koliko ih je zaprimljeno. Ne žele reći niti tko ih je sve dostavio, te kakvi su i koji od njih bi eventualno mogli uvaženi. To će objaviti, poručuju, kroz nekoliko dana, kada obave analizu.Mnoge reakcije na Vrdoljakov prijedlog zakona nisu i službeno adresirane, primjerice Crkva je svoje stavove javno objavila kroz izjavu HBK i novinsku konferenciju, dok politička oporba drži da nije ni bila pozvana u Vladu na dogovor o tako važnom i osjetljivom dokumentu koji traži širi konsenzus, čime im, kako kaže zastupnik Laburista Dragutin Lesar, Vlada ne ostavlja drugo nego da svoje prijedloge daju tek u Saboru. 

Neujednačeni kriteriji
Kako saznajemo, jedan od prijedloga koji je stigao u Vladu je iz Hrvatske gospodarske komore. Za HGK je slabost prijedloga u tome što se u njemu ne naziru nacionalni razvojni ciljevi i strategija. Stoga se i pri pokušaju definiranja strateškog projekta postavljaju nejasni i neujednačeni kriteriji, te omogućuje praktično svakom projektu da udovolji nekom od njih, bez obzira na vrijednost ulaganja. "Time se u samom početku primjene otvara prostor neujednačenih, diskrecijskih odluka, čime se gubi i ključna odrednica da se uistinu radi o značajnim strateškim investicijskim projektima", upozoravaju u HGK, gdje upitnim drže i odredbe o načinu raspolaganja državnim nekretninama, kritiziraju neusklađenost s propisima koji uređuju pitanja javne nabave, te traže transparentnost odluka.

Što mijenjati

Dopuniti članke 5 i 6

HGK sugerira ministru Ivanu Vrdoljaku da, primjerice u članku 5. koji određuje što sve mora biti sadržano u odluci o strateškom projektu, treba svakako biti predviđena i objava informacije o   dinamici realizacije projekta, jer je bitan za realizaciju i praćenje. U članku 6. traže da se u sastav povjerenstva za odabir, osim državnih dužnosnika i po potrebi stručnjaka iz reda državnih službenika, svakako uključi stručnjake iz poslovne i akademske zajednice.