Kirurški brzo i precizno Hrvatska narodna banka (HNB) uklonila je Credo banku s tržišta: u utorak poslijepodne oduzeto joj je odobrenje za rad, računi blokirani, a već idućega tjedna Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) mogla bi početi s isplatom osigurane štednje. Slijede i prijave protiv Uprave na čelu sa Šimom Luketinom. Iako je riječ o banci koja je drži tek 0,44 posto bankarskog tržišta (krajem 2010. aktiva joj je iznosila 1,75 milijardi kuna), prve procjene govore da je izravna šteta oko 760 milijuna kuna, doznaje Poslovni dnevnik.

Skrivene transakcije
Iz HNB-a su za Poslovni dnevnik poručili da je, unatoč slučaju Credo banke, sustav u cjelini stabilan te da je regulator pokušao poduzeti sve da banka nastavi s poslovanjem. “Credo je izoliran slučaj koji se dogodio zbog nezakonitih radnji Uprave i vlasnika. U izravnom nadzoru forenzičkim putem otkrivali smo trag novca i višestruke skrivene transakcije. Ponavljam, ako treba, rezat ćemo da očuvamo sustav stabilnim”, rekao je Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za nadzor banaka. Premda je najveća šteta uzdrmano povjerenje u banke, što regulator i DAB pokušavaju maksimalno ublažiti brzom isplatom štednje, kriminalne radnje Uprave i vlasnika državu će putem DAB-a stajati 465 milijuna kuna. Toliko je potkraj listopada iznosio zbroj osiguranih depozita do visine 400.000 kuna pod garancijom države.

Doznajemo da je taj iznos i smanjen u odnosu na onaj od prije nekoliko mjeseci jer je u međuvremenu HNB naložio Upravi koju je vodio Šimo Luketin da primamljive kamatne stope na štednju (kojima su se privlačili depoziti) svede u tržišne okvire.Posljedica je bilo smanjenje ukupnih depozita, pa je time i manja šteta za državu. Te sreće, međutim, nisu bili strani državljani i klijenti koji su u Credo banci imali štednju višu od 400.000 kuna: na njihovih oko 100 milijuna kuna štednje ne odnosi se garancija države, pa je taj novac kolateralna žrtva makinacija Uprave.Vjerojatnih razloga za otpis imovine imat će i domaći fondovi koji su u Credo banku plasirali oko 150 milijuna kuna kredita. Riječ je o kratkoročnim kreditima, uglavnom preko tržišta novca, gdje u značajnijim iznosima prednjači grupa Croatia osiguranje, uključujući i obvezni mirovnski fond PBZ CO, a tu su i cijela lepeza manjih fondova i institucionalnih ulagača poput Agram investa, Kvarner osiguranja, Velebita…

Upitni milijuni kuna
Oni će svoju imovinu pokušati naplatiti u postupku stečaja ili likvidacije, no iskustvo pokazuje da ti procesi mogu trajati godinama, poput slučaja Gradske banke Osijek, što naplatu vjerovnika čini vrlo neizvjesnom. Osim fondova, u Credo banci “visi” nešto manje od 40 milijuna kuna prekonoćnih kredita za likvidnost koje su joj odobrile druge, mahom manje banke. Samo Jadranska i Banka Brod potraživat će oko 25 milijuna kuna, tu je i Tesla banka, koja s pravim kreditnim poslovanjem nije ni počela, pa će i te kako osjetiti efekt likvidacije te splitske banke. I dvije najveće banke, Zagrebačka i PBZ, u Credu su imale oko 65 milijuna kuna depozita, no njihov je ulog osiguran kolateralima. Pitanje kolaterala i kvalitete tek se treba utvrditi u slučaju 10 milijuna kuna kredita Financijske agencije (Fina). Oduzimanjem odobrenja Uprava, NO i Skupština su razvlašteni, a banka se briše iz sudskog registra. U nju su već stigli likvidatori koji će napraviti likvidacijsku bilancu i odgovoriti na pitanje je li imovina veća od obveza, odnosno hoće li se pokretati likvidacija ili stečaj. Prvi pokazatelji idu u prilog stečaju zbog istopljenoga jamstvenog kapitala.