Europska Unija dogovorila je embargo na rusku naftu. Jedni tumače da je to bio poklon Viktoru Orbanu za rođendan, jučer je napunio 59.godina, a Mađarska je iz embarga izuzeta. Drugi tumače da je dobitnik Hrvatska, koja bi mogla profitirati.Treći tumače da smo svi gubitnici jer ćemo naftu skupo plaćati. Sva ta tumačenja u RTL Direktu pokušao je objasniti naftni stručnjak Davor Štern.

Štern je na početku komentirao je li bila dobra odluka uvesti embargo na rusku naftu.

“Po mom mišljenju nije. Bili su drugi načini, još uvijek postoje. Razgovara se u Europi o tome da se stavi carina na rusku naftu jer postaje jasno da nedostatak nafte će dovesti do porasta cijena. Bilo koja roba koje nema postiže više cijene, na kraju će cijela Europa platiti ceh. Dijelovi svijeta koji ne poštuju embargo će dobivati naftu jeftinije isto kao što će dobivati Mađarska. To nije samo Mađarska, iza Mađarske se kriju i Češka i Slovačka. Poljska i Njemačka su se odrekle jeftine ruske nafte, ali u krajnjoj liniji mi smo radi sustava Družbe i neizvedene Družba Adrije mogli uz male preinake dobivati rusku naftu direktno u riječku rafineriju po istoj cijeni koju dobiva i Mađarska”, kazao je Štern.

Analizirao je stanje

Analitičar Cvrtila: U jednom trenutku ćemo doći do vrlo visoke cijene goriva

Komentirao je i koliko će koštati litra benzina. “Neozbiljno bi bilo predviđati. Događaju se promjene, nafta je jučer otišla na 124, danas pala na 116 dolara za barel. Kako će se postepeno jačanje embarga na rusku naftu događati se u narednih nekoliko mjeseci tako će rasti i cijena. Po mom očekivanju će jako narasti, ali teško je prognozirati koliko. Iz cijele odluke nije jasno što je s izvozom derivata. Prije je bilo riječi o izvozu nafte i derivata, a sada derivate u odluci, ono što je dostupno od informacija, ne vidimo”, kazao je.

Štern je kazao i da se odluka o embargu mogla provesti na drugi način. “Europa razgovara da uvede carinu na rusku naftu, ali svi bi trebali dobivati tu rusku naftu. Moglo se reći Rusima u trgovačkom smislu da ćemo kupovati do vas, ali ćemo dati cijenu s kojom nećete moći financirati rat nego samo proizvodnju nafte i njen transport. Da je Europa rekla da će kupovati naftu po 70 dolara barel, a ne po 120, ruska ratna mašinerija i ekonomija mi dobile udarac, ali ne bi pucali sami sebi u nogu”, kazao je.

Štern je bio ministar gospodarstva pa je komentirao što bi on napravio da je danas na tom mjestu. “Treba dizati svijest ljudi o tome da će biti sve skupo, da će energija biti skupa ako se sve skupa to ne zaustavi, a ne vidim načina da se to zaustavi. Moramo se naučiti štedjeti energiju. Ono kako će se cijene preliti na proizvode koje koriste energiju, to je neminovno, ali moramo biti oprezni jer će se to poklopiti istovremeno s uvođenjem eura. Moramo biti oprezni da ne ispadne sve da je poskupilo radi uvođenja eura. Moramo znati da je poskupilo radi rata, uvođenja zelene energije, a uvođenje eura će biti kakvo će biti, ali da se ne povezuju te dvije stvari”, kazao je.

Davor Štern:

Zabrana ruske nafte imati će teške posljedice za Hrvatsku. Sad više nema granice za rast cijene goriva, struje i plina

Je li neodgovorno što nitko nije iz Vlade rekao ljudima da štede.”Ja mislim da ljudi sami to znaju bez da im itko govori. Nismo svi jednaki, ne bi bilo loše da se uspostavi linija informiranja prema stanovništvu, da se govori što se priprema i da se ne izaziva paniku. Treba privikavati ljude na drugi način života, smanjivanje topline u stanovima, rashladne uređaje bi trebalo kontrolirati, jer mislim da će uz probleme s naftom i plinom lako doći do problema s električnom energijom, a onda imamo velike probleme. Na to treba pripremati stanovništvo, da se racionalnije odnosimo prema energiji i istovremeno razvijati nove oblike obnovljivih energija na brži način nego sada”, kazao je.

Na pitanje je li ovo trenutak kad nam treba biti krivo što nismo vratili INA-u, Štern je kazao da su vjerojatno postojali pokušaji da se to realizira, ali su bili unaprijed osuđeni na propast.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Mađari svoj udio smatraju po visokoj cijeni, a nemamo novaca ni razloga da to kupimo po njihovoj cijeni. Nisu spremni prodati po cijeni koju im nudimo. Ima izlaza u kompletnom razlazu Kad brak ne funkcionira ljudi se razilaze. To nije ugodan postupak, tako sam čuo, ali s dobrim advokatima argumentima to bi se trebalo napraviti. Hrvatskoj treba domaća, jaka, nacionalna energetska kompanija što INA nije jer Mađarska koja ima suprotne interese Hrvatskoj je 25 suvlasnik u MOL-u, a MOL je 49 posto suvlasnik u INA-i. Nemojmo očekivati da će biti nježni prema nama. Naš je zadatak da osnažimo INA-u da bude nacionalna kompanija i da svoj energetski interes provodimo kroz nju”, kazao je Štern.