Bivši hrvatski ministar gospodarstva i poduzetnik Davor Štern, koji je godinama uključen u posao s naftom, govorio je u Večernjem TV-u o sankcijama SAD prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog udjela u vlasništvu. To će, prema prvim procjenama, dovesti i do gubitka JANAF-a od oko 18 milijuna eura do kraja ove godine.

Štern je kazao da se i očekivalo uvođenje sankcija te dodao da mu je čudno što vlasnici već ranije nisu pronašli način kako da riješe problem. “JANAF je stara dobra hrvatska firma s kojom se upravljalo dobro. Imali su godine dobrog poslovanja tako da vjerujem da je ostala i neka neraspodijeljena dobit tako da tih 18 milijuna eura neće poljuljati poslovanje tvrtke”, rekao je Štern.

SVJETSKA TRŽIŠTA

Cijena zlata nekoliko dana zaredom obara rekorde, evo koji je glavni razlog

Istaknuo je i da je NIS iznimno važan klijent JANAF-a dok je za prozivke iz Mađarske o previsokim tarifama i ratnom profiterstvu rekao da su čisti politički igrokaz. “Ako je tko ratni profiter onda je to Mađarska koja već tri godine nabavlja rusku naftu preko naftovoda Družba i koristi je u svojim rafinerijama. Ruska nafta je i dalje jeftina”, pojasnio je bivši ministar koji očekuje kako će seamerički predsjednik Donald Trump i SAD poslije zaustavljanja sukoba u Gazi sada više posvetiti tome da dođe do mira između Rusije i Ukrajine.  

“Ruse je teško zastrašiti”

Podsjetio je kako je godinama radio u Rusiji te da je Ruse teško zastrašiti. “Što ih se više pokušava zaplašiti – oni postaju tvrđi što se potvrdilo do sada i više puta u povijesti”, kazao je.

Na upit o prijedlogu da NIS kupi Hrvatska, Štern je rekao kako je to gotovo nemoguće te da vlasnici iz Rusije nisu jedini vlasnik NIS-a. Također, Štern je kazao da je upitno ima li Hrvatska novca za takvu kupovinu.

Kao prijedlog da se premoste trenutne sankcije, Štern predlaže da se naftni derivati iz Hrvatske putem željeznice izvoze u Srbiju dok se ne sredi situacija. Govorio je i o interesu Mađara da preuzmu udio u JANAF-u rekavši kako je to strateška tvrtka za Hrvatsku i da on osobno nikad ne bi dozvolio da netko preuzme dio vlasništva nad JANAF-om. 

Bilo je govora i o prijedlogu da Hrvatska u svoje vlasništvo vrati INA-u napominjući kako je prvi korak prodaje INA-e odrađen amaterski, ali i da je ta tvrtka proteklih godina “očerupana do daske” tako da je on niti ne bi otkupljivao. Štern je iznio ideju da Hrvatska osnuje svoju novu energetsku tvrtku koja bi bila Fenix INA-e na neki drugi način.

Za INA-ina naftna polja u Siriji, koja od 2012. godine nisu pod kontrolom INA-e, Štern je rekao kako su u njih od 1998. godine uloženi ogromni novci ali i da su godinama donosili veliku dobit. Prisjetio se kako je mjesečna zarada INA-e iz tih polja iznosila i oko 60 milijuna dolara.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

“Hrvatska je kroz tih 13 godina, koliko ne može eksploatirati polja u Siriji, svakako izgubila jako puno. Ipak, treba vidjeti i koliko su ta polja tijekom godina stradala u ratnim sukobima. Treba vidjeti i kroz ugovore jesu li ta polja prodana MOL-u ili nisu, odnosno u čijem su vlasništvu”, kazao je Štern.

Energija u Europi

Osvrnuo se i na trenutačnu energetsku situaciju u Europi rekavši kako Europa za sada ima dovoljno energije, a da je jedan od razloga tome i činjenica da je industrijska proizvodnja u Europi značajno pala tako da sada ima energije dovoljno. Ukazao je i na prednost LNG terminala za Hrvatsku rekavši kako sada Hrvatska ima dovoljno energije za zimu kao i da se sada više ne govori o podzemnim skladištima plina.

Štern je od 1998. godine generalni počasni konzul Filipina koji su, kako je rekao, nekada bili egzotična država za većinu građana Hrvatske, a sada su država iz koje u Hrvatsku dolazi na tisuće radnika.

“Kada sam postao generalni počasni konzul Filipina u Hrvatskoj je živjelo 17 državljana Filipina, a danas ih je u Hrvatskoj oko 17.000 s tim da ih još oko 3.000 dolazi uskoro. Filipinci kažu kako je Hrvatska najbolji domaćin kojeg su imali. Njihov dolazak u Hrvatsku je krenuo skromno, preko radnika u po kojem hotelu, da bi došli do toga da danas imamo oko 650 agencija koje se bave zapošljavanjem stranih radnika”, rekao je Štern.

EU Direktiva

Hrvatska kreće u borbu za potpunu ravnopravnost na radnome mjestu

Ukazao je i kako građani Hrvatske imaju određene predrasude prema stranim radnicima, ali i da Filipinci u Hrvatskoj nisu imali većih problema. Podsjetio je i na neke države gdje su se prema njima odnosili kao prema roblju. Kao jedan od problema kod zapošljavanja stranih radnika spomenuo je i mišljenja nekih da su strani radnici u Hrvatskoj jeftiniji od domaćih radnika.

“To nije istina jer po zakonu strani radnik u Hrvatskoj ne može biti plaćen ispod zajamčenog minimalca. Tu treba dodati i to da se za strane radnike mora osigurati smještaj i hrana kao i avionske karte jednom godišnje koje nisu jeftine. Tu treba reći i kako su radnici iz Filipina produktivniji od domaćih radnika. U pripremi je i dolazak novih nekoliko stotina radnika iz Filipina koji bi radili u domovima za starije koji se otvaraju ili u kojima nema dovoljno zaposlenih. Isto tako radi se i na tome da radnici iz Filipina, koji planiraju dolazak u Hrvatsku, rade na tome da prije dolaska u Hrvatsku nauče nekoliko osnovnih hrvatskih pojmova kako bi se mogli sporazumjeti”, zaključio je Štern koji je pohvalio suradnju s hrvatskim institucijama te najavio čvršću povezanost hrvatskih institucija s onima iz Filipina.