Hrvatska je pred demografskom katastrofom, a u budućnosti nas očekuju skromne mirovine iako od naše zemlje samo Švicarska ima pohranjeno više imovine u mirovinskim fondovima, čulo se u četvrtak na panelu "Dugoročni mirovinski trendovi i budućnost mirovinske štednje". Panel je održan u okviru porečke konferencije Zagrebačke industrije i fondovske industrije. Kataklizmičke demografske podatke iznio je profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepan Šterc koji u svom izlaganju nije štedio nikoga – politiku, institucije, a ni akademsku zajednicu. Njegova je teza da smo došli do demografske provalije.

"Važno je reći da je Hrvatska jedina država u Europi koja je nakon ratova u 20. stoljeću imala manje stanovnika. Nama nedostaje 2,4 milijuna stanovnika", kaže Šterc. Hrvatsku je izuzetno pritisnuo prirodni pad stanovništva jer 17.000 ljudi godišnje više umire nego se rađa. "Izumiranje traje već dva desetljeća. Prirodni pad stanovništva u sljedećih 10 godina iznosit će oko 200.000 ljudi", smatra Šterc. No, drugi, možda i veći problem, postalo je iseljavanje. Lani je 65.000 ljudi napustilo Hrvatsku i to njezin najvitalniji dio, kaže Šterc. "Službena statistika ne bilježi ni pola iseljenih, a mi to zovemo statističkim zavodom", obrušio se Šterc.

Zbog svega toga demografska je procjena da svega još pet godina možemo izdržati omjer zaposlenih i umirovljenika od 1,3, upozorava Šterc. "Politici ta problematika nije zanimljiva. Uzrok ovome je politička okupacija koju proživljavamo", ističe Šterc. Osim toga, imamo i obrazovanje koje u svrhu iseljavanja. "Akademska zajednica jedna je od najvećih močvara u Hrvatskoj", izjavio je Šterc.

Hrvatska je 1950. godine imala 3,8 milijuna stanovnika, a tada se očekivalo da će svaka sljedeća generacija biti veća od prethodne, prikazao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima. "Takva predviđanja idealna su za mirovinski sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti", kaže Grbavac. No, prošle godine imali smo 4,2 milijuna stanovnika. "Demografski problem je prepoznat, a dio njegova rješenja je i provedena mirovinska reforma. U hrvatskim mirovinskim fondovima trenutno je 23 posto BDP-a što je najviše od svih država srednje Europe. Samo Švicarska ima više imovine u mirovinskim fondovima", ističe Grbavac. No, mirovine će biti skromne, kaže Grbavac, dodavši kako je Ifo institut zaključio da je daljnja ekspanzija 2. mirovinskog stupa neminovnost uz povećanje izdvajanja.

Slične probleme ima i Mađarska, pokazala je prezentacija Csabe Nagya, predsjednika Uprave mađarskog OTP mirovinskog fonda. Naš sjeverni susjed trenutno ima 9,8 milijuna stanovnika, od čega je radno aktivno 4,4 milijuna, a na "minimalcu" je 1,2 milijuna. Starijih od 65 godina je 1,7 milijuna, kaže Nagy. Međutim, Mađarska očekuje stopu nataliteta od 1,6 u budućnosti zbog poticajnih vladinih mjera usmjerenih na mlade obitelji. "Mađarska vlada brine o nacionalnim interesima", prokomentirao je te podatke Stjepan Šterc.