Oporavak hrvatskoga gospodarstva ove će godine biti relativno spor, a BDP će imati problema da ostane oko razine nule, procijenio je izvršni direktor Raiffeisen International-Bank holdinga Herbert Stepic u obraćanju novinarima na konferenciji EBRD-a u petak.

Osvrćući se na tijek krize, čelnik Raiffeisena kazao je kako je na tržištu dugo vremena vladao negativan sentiment, no sada se fokus promijenio s regije, implicirajući probleme (re)financiranja grčkog duga. “Ipak, često se zaboravlja da je period ekonomskog uzleta trajao dulje nego ikad prije”, naglasio je. Iako je kriza jako udarila čitavu CEE regiju, bolje su prošle zemlje čiji je inozemni dug bio tako strukturiran da u njemu ne prevladava kratkoročni dug, no i dalje su problem loši krediti koji će svoj vrhunac dosegnuti do kraja ove godine, nakon čega slijedi oporavak. Važnom je ocijenio ulogu međunarodnih institucija i MMF-a u stabiliziranju panike u vezi s Grčkom, naglasivši da je ekonomska situacija u CEE regiji “potpuno drukčija”, a likvidnost više nije problem. Negativne su posljedice krize, požalio se Stepic, što se sve bankare “trpa u isti koš iako mi nismo imali nijedan toksični papir”; regulatori od nas traže da ne isplaćujemo dividende, a raste i pritisak poreznih vlasti na oporezivanje dobiti”. Kad je riječ o budućnosti regije, Raiffeisen i dalje ima jasnu strategiju. “Jasno želim reći da ćemo u Raiffeisenu i dalje rado pozajmljivati svim zemljama regije, uključujući i Mađarsku. Regija će u budućnosti i dalje biti motor europskog rasta, a razlog je jednak kao i prije: nakon 50 godina komunizma postoje velike praznine u ekonomiji i društvu koje treba popuniti”, rekao je. Na pitanje kako to da se u bilancama banaka ne vidi snažnija orijentacija prema gospodarstvu i proizvodnji, već prema potrošnji i stanovništvu, Stepic je spremno odgovorio: “Iskreno nemam pojma kako to Hrvatska radi. Imate više plaće nego u regiji, odmah iza Slovenije, a doslovno nemate industrije. Što bismo mi trebali kreditirati? Primijetio sam da su hrvatski građani manijaci za autima, a mi moramo financirati ono što tržište traži. Naša je obveza paziti da je obujam kredita u skladu s kupovnom moći, ali što netko radi s novcima, njegova je stvar”, poručio je Stepic.