Prije više od četiri godine Vlada je donijela odluku kojom je trebao biti okončan izuzetno kompleksan financijsko-pravni slučaj koji se vuče još iz doba Jugoslavije i trebao je biti riješen kroz sukcesiju, no nakon prošlotjedne sjednice jasno je da je nakon svega ostao nedovršen.

Riječ je o potraživanju koje je po osnovu kredita s kraja ‘80. Jugobanci nakon prekida platnog prometa ostao dužan Brodosplit, a preračunato u današnje kune radilo se o oko 8 milijuna kuna.

Kompleksna kronologija

Obveze i potraživanja Jugobanke u Hrvatskoj država je nakon odcjepljenja preuzela na sebe i odnose rješavala kroz sukcesiju imovine bivše SFRJ. Za tri Jugobankine filijale u Hrvatskoj po zakonu su pokrenute likvidacije, a u slučaju one u Splitu, na koju se odnosi ovaj slučaj, zadužena je Zagrebačka banka.

No, ona, za razliku od drugih banaka koje su vodile takve postupke za druge filijale, nije provela odluku Vlade kojom su obveze velikih brodogradilišta prema Jugobanci riješene kroz sanacijski postupak 2000., prenošenjem duga na DAB, koji ga potom pretvara u dionice škverova.

Da stvar bude bolja, DAB je to i proveo, a njegove dionice kasnije su kroz privatizacijski postupak 2013. prodane samoborskom DIV-u. No, formalno nije zaključen ugovor o tome sa Zabom, koja je pokrenula sudski postupak i od Brodosplita tražila naplatu potraživanja.

Današnji Brodosplit nema više veze s tim slučajem, jer osim što tih obveza nema u bilanci, jer su počišćene DAB-ovim pretvaranjem u dionice, postoji i kupoprodajni ugovor kojim su sve obveze nastale prije preuzimanja postale obveze države.

No, kako je u međuvremenu Zaba dobila i pravomoćnu presudu i mogla je i prije više od četiri godine ovršiti Brodosplit, (a on potom državni proračun), tražilo se rješenje u koje se uključio i DORH, HNB i ostale nadležne institucije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Problem je što Zaba ima obvezu za državu provesti likvidaciju poslovanja, no nema i zaštitu za slučaj eventualnih žalbi, na čemu su se neke banke upravo u slučaju brodogradiliša i “opekle”.

Odlukom Vlade iz lipnja 2017. činilo se da se konačno zatvara taj začarani krug, jer su utvrđene liste dionica iz državnog portfelja kojima će se iznos kojeg potražuje Jugobanka zamijeniti podmirenjem u dionicama iz portfelja CERP-a.

No, iz najnovije odluke Vlade doznaje se da Zaba još “nije postupila po navedenom prijedlogu, već se očitovala 2. srpnja 2019. da je u ovom predmetu u tijeku sudski postupak i da je pitanje zamjene ispunjenja pravomoćno presuđene tražbine sub iudicem”.

Nova epizoda u priči je da se tijekom “čekanja” vrijednost pripremljenog paketa koji Zaba nije preuzela “istopila”, jer su neke dionice i udjeli izgubljene u stečajevima i likvidacijama tvrtki ili kroz squeeze-out procese. Zbog takvih postupaka je iz CERP-ovog manjinskog portfelja pripremljenog za Jugobanku nominalne vrijednosti 76 milijuna kuna nestala petina pripremljenih udjela u 93 dd-a i 19 doo-a.

Zbog toga je Vlada utvrdila da izvršenje odluke od prije više od četiri godine nije provedivo, barem ne u istom opsegu.

U samoj odluci se ne navodi daljnje postupanje u vezi ovog slučaja, no iz dostupnih izvora Vlada ostaje pri tom modelu, premda je navodno Zaba bila nezadovoljna, ali će se naknadno, po konačnom rješenju suda, utvrditi nova lista.

Iznos buja

U međuvremenu će, pak, CERP-u biti povećan dio raspoloživog manjinskog portfelja, što je posebice važno za postupke koje provodi po zakonu o obeštećenju bivših vlasnika i branitelja, a za koje je sve manje atraktivnih dionica preostalih za dodjelu.

Ovom odlukom oslobađa se udjele u nominalne vrijednosti nešto više od 60 milijuna kuna. No, bude li CERP-ov portfelj rješenje za okončanje ove “neverending story”, dodatno će u nastavku tog posla teškoće stvarati ne samo potraga za dionicama, kojih je sve manje, nego i iznos kojeg potražuje Zaba/Jugobanka, koji je zbog kamata svakim danom sve veći.