Hrvatsko gospodarstvo iza sebe ostavlja veliki stečajni val kao dominantnu crtu unazad nekoliko godina, konkretnije od donošenja novog Stečajnog zakona.

S tržišta je nestalo i na desetke tisuća tzv. zombi društava, a na redu je promjena percepcije stečaja. U tržišnom gospodarstvu logično je da jedan broj poštenih poduzetnika završi u bankrotu, pa uz vjerovnike u buduće žrtve stečajeva izgleda da će trebati uračunati i novostasale poduzetnike koji su na pošten način propali. U praksi je uočeno da su neka od novo otvorenih trgovačkih društava završila u stečaju, ali ne zbog zlouporabe poslovanja od strane vlasnika, što je bio čest slučaj ranije, nego zbog objektivnih okolnosti. Uostalom, negativan ishod poduzetničkog pothvata u razvijenim ekonomijama legitimna je stvar.

Analizom podataka primljenih stečajnih predmeta u razdoblju od 2014. do 2018. dolazi se do ove slike stanja: u 2015. godini pred prvostupanjskim trgovačkim sudovima broj primljenih stečajnih predmeta u odnosu na 2014. godinu uvećan za 420,36%.

Naime, u 2014. ukupan broj primljenih stečajnih predmeta u prvom stupnju na tim je sudovima iznosio 3686, dok je u 2015. njihov broj porastao na čak 20.221. Razlog takvom naglom porastu primljenih predmeta su zakonske odredbe Stečajnog zakona (NN 71/15) o uvođenju skraćenih stečajnih postupaka.

Što se tiče zadnjih pokazatelja, onih za 2018., broj primljenih stečajnih predmeta u odnosu na 2017. smanjen je za 36,97%. U prošloj godini riješeno ih je ukupno 11.178, što je 12,77% više naspram 2017. Usto, broj neriješenih stečajnih predmeta lani je smanjen za 37,96% u odnosu na prethodnu godinu.

Uz nova kretanja kod stečajeva, cjelokupno trgovačko sudstvo pokazuje bolje indikatore rada, što je poticajno za sljedeću fazu u odnosu na glavni izazov kad će kao brzo i neovisno kompletno – ‘prodisati’. Važnost toga je velika, kako zbog očekivanja poduzetnika kojima je od nasušne potrebe učinkovit i kvalitetan rad trgovačkih sudova kao sastavnica šireg okvira pravne sigurnosti, tako i zato što je to jedan od bitnih faktora za kreiranje bolje poslovne klime i privlačenja investicija.

U tom smislu, i u 2018., kao i u prethodnoj godini po broju riješenih zaostataka te trajanja suđenja, prednjači Visoki trgovački sud (VTS). U posljednjem izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske za 2018.godinu već je istaknut kao pozitivan primjer.

Podaci o njegovim zadnjim rezultatima rada, zapravo su nastavak istog, pozitivnog trenda, pa se procjenjuje da će ovaj specijalizirani žalbeni sud za trgovačke sudske predmete zadržati svoje visoke ocjene i u daljnjim izvješćima vezanim za propitivanje provedbi reformskih mjera što uključuje procese koji se tiču pravosuđa.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Naime, usporedba 2018./2017. pokazuje da VTS ima 22% manje neriješenih predmeta, 13,62% kraće očekivano vrijeme rješavanja i 136% više riješenih u odnosu na primljene predmete u 2018. Zvučan je i drugi podatak da je za 40% smanjen broj neriješenih predmeta u protekle dvije godine. A predsjednik VTS-a Mario Vukelić navodi da su i dalje u tijeku njihove mjere radi smanjenja broja neriješenih predmeta i smanjenja vremena od zaprimanja do rješavanja predmeta. To su dva osnovna cilja za čije su ostvarenje, kaže, sustavno poduzimali više mjera.

“Ostvarenje tih ciljeva nije bilo moguće očekivati isključivo provođenjem dosadašnjih mjera koje su podrazumijevale da svi suci uredno obavljaju svoju sudačku dužnost i rješavaju potreban broj predmeta propisan okvirnim mjerilima jer je broj neriješenih predmeta i dalje bio u porastu. Zato su u 2016. poduzete mjere tzv. “trijaže predmeta” na temelju kojih su predmeti manje složenosti preraspodijeljeni u rad sudskim savjetnicima. To znači da su i suci i sudski savjetnici uložili dodatne napore pri rješavanju predmeta tako da su suci u okviru istog broja riješenih predmeta sada rješavali samo složenije predmete, dok su sudski savjetnici rješavali veći broj manje složenih predmeta”, pojašnjava Vukelić.

Istovremeno je donesen i plan rješavanja predmeta starijih od 5 i 10 godina. Njegovo je provođenje, kaže, praćeno kontinuiranim nadzorom nad rješavanjem te vrste predmeta te su tako ostvareni sljedeći rezultati rada. Broj neriješenih predmeta VTS-a koji je u 2015. iznosio 20.228 u 2018. iznosi 9664. Vrijeme rješavanja predmeta od 768 dana u 2015. sada je smanjeno na 336 dana, s tim da ovaj rezultat nije ostvaren smanjenim brojem priljeva predmeta koji je tek za 2% manji. I na kraju, ali nikako ne manje bitno, u 2018. je smanjen broj neriješenih predmeta starijih od 10 godina za 77%.

Također, zbog uočene neravnomjerne opterećenosti trgovačkih sudova VTS je poduzeo mjere radi postizanja ravnomjerne opterećenosti trgovačkih sudova. U sklopu toga je prošle godine 743 stečajnih predmeta i 173 parnična predmeta ustupljeno Trgovačkom sudu u Osijeku, koji je u tom trenutku bio manje opterećen predmetima od Trgovačkog suda u Zagrebu. Inače, u 2018. je na osam prvostupanjskih trgovačkih sudova ukupno smanjen broj neriješenih predmeta za 11,41%. Očekivano vrijeme rješavanja predmeta u prvom stupnju smanjeno je za 6,89%, pri čemu je priljev predmeta smanjen samo za 1,35%, što govori da do smanjenja broja neriješenih predmeta nije došlo zbog smanjenog priljeva predmeta.

U konačnici, lani je na trgovačkim sudovima ukupno riješeno 169.524 predmeta, a to je ipak nešto niža razina spram 2017. godine (171.944).