Na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano je ročište o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom RVR d.o.o., zaštitarskom tvrtkom koja je 2007. modelom radničkog dioničarstva izdvojena iz sustava Hrvatskih željeznica.

Prijedlog za stečaj podnesen je nakon što je početkom ove godine propao pokušaj predstečajne nagodbe za devastiranu tvrtku koja je od 1. svibnja zbog potpune financijske iscrpljenosti radnika prestala s pružanjem usluga. Još potkraj siječnja Fina je blokirala račun RVR-a i onemogućila bilo kakvu isplatu radnicima, kojih je na čekanju ostalo tek 73, a prije samo tri godine bilo ih je 400.Na sudskom ročištu moglo se čuti kako predstečajna nagodba nije uspjela zbog nedolaska predstavnika Ministarstva financija na ročište, i to "unatoč činjenici da je dva dana prije toga upravo predstavnik Ministarstva financija tražio dodatni rok".Utvrđeno je i da je na dan  30. svibnja račun društva neprekidno blokiran 127 dana, a iznos evidentirane blokade je 46 milijuna kuna.

S otvaranjem stečajnog postupka složio se i HPB, kao drugi ključni vjerovnik i davatelj kredita RVR-u. Ovaj puta Uprava društva (Željko Mić i Ljubica Radić) nije se usprotivila prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka. Njihovom je zaslugom, naime, bio obustavljen prvi stečajni postupak RVR-a, otvoren na inicijativu radnika još 2012. godine. Kako je rečeno na ovotjednom ročištu, "dospjele obveze društva iznose oko 55 milijuna kuna, od čega se na dug Poreznoj upravi odnosi 37 milijuna kuna. HPB-u se duguje šest milijuna kuna, s osnova jamstva postoji obveza u iznosu od deset milijuna i prema bivšim zaposlenicima u iznosu od 2,5 milijuna kuna", rečeno je na ročištu.Tijekom 2010. tvrtka je uzela kredit kod HPB-a radi podmirenja dospjelih obveza Poreznoj upravi.

Međutim, još veću obvezu prema HPB-u ima gotovo 300 radnika koje je 2007. godine Uprava natjerala da upravo u toj banci, za mandata Josipa Protege, uzmu kredit za kupnju udjela vrijednih 22,8 milijuna kuna. Od tih udjela nisu imali koristi, a kupoprodajne ugovore nikada nisu dobili. Zaposlenici su morali podizati kredit u rasponu od 20.000 do 200.000 kuna s rokom otplate od deset godina. Kredite od 200.000 kuna pritom su dobivali i radnici s plaćom od 3500 kuna, s ugovorima o radu na mjesec dana. Svi su ti udjelničari radnici sada ostali bez posla. Stečaj RVR-a mogao bi im pomoći utoliko što bi se HPB sada mogao namiriti, umjesto preko prevarenih i otpuštenih radnika koji se kredite prisilno uzimali, kroz stečajnu masu RVR-a. Ta tvrtka, naime, posjeduje vrijedne nekretnine.