Hrvatska i Slovenija našle su se na popisu 13 zemalja svijeta koje će do 2020. godine imati natprosječno staro stanovništvo, u kojem će najmanje jedan od pet ljudi imati 65 i više godina, pokazalo je izvješće rejting agencije Moody’s koje pozorava na prijetnju utjecaja starenja stanovništva na gospodarski rast.

Zasad titulu “ekstra starih” naroda nose samo Njemačka, Japan i Italija, a do 2020. će im se uz Hrvate pridružiti uglavnom Europljani, Nizozemska, Francuska, Švedska, Portugal, dok će 2030. na popis stići i Hong Kong, Koreja, SAD, Velika Britanija te Novi Zeland. Analitičari tvrde da će starenje stanovništva usporiti gospodarski rast jer će radno aktivno stanovništvo rasti upola sporije između 2015. i 2030. nego u prethodnih petnaest godina, što će osjetiti sve zemlje osim nekolicine afričkih država.

To će globalni gospodarski rast usporiti za 0,4 posto u idućih pet godina te za 0,9 posto između 2020. i 2025. godine, predviđaju u Moody’su. Godišnji će ekonomski rast pasti s prosječnih 3,6 posto u ovom desetljeću na oko 2,4 posto u razdoblju između 2050. i 2060.  No, kako već dugo upozoravaju hrvatski demografi, za razliku od ekonomski razvijenih zemalja, zbog niza okolnosti Hrvatska starenje svog stanovništva plaća mnogo skuplje. “Dok razvijene zemlje svoje poslovanje sele u dijelove svijeta s mlađom populacijom, ili uvoze radnu snagu, Hrvatska još ima negativan saldo migracije, odnosno broj onih koji se iseljavaju premašuje broj osoba koje useljavaju u zemlju. Iseljava se uglavnom mlado i radno aktivno stanovništvo u čije je obrazovanje uloženo.

Imamo i velik broj onih koji su po dobi radno aktivni, ali su nezaposleni i za njih poslova nema. Pritom, još nismo vidjeli da je zaživjela ijedna aktivna populacjska mjera koja bi dala rezultate i izmijenila trendove”, ističe Jakov Gelo, profesor demografije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Prema popisu iz 2011., stanovništvo RH prosječno je bilo staro 41,7 godina, što nas svrstava među najstarije nacije Europe, a u proteklih 50 godina prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina. U popisu 2011. broj stanovnika u dobi 65 i više prvi je put premašio broj mladih u dobi do 14 godina, i iznosio je 17,7 posto. Uočava se i porast broja osoba vrlo visoke životne dobi, pa je udio stanovništva s 80 i više godina 2011. iznosio 3,9 posto.