Predsjednik SDSS-a, Vojislav Stanimirović u beogradskim Večernjim novostima požalio se kako srpska vlast, ova i prethodna, malo mari za Srbe u Hrvatskoj i dodaje kako se srpska dijaspora u Hrvatskoj "bez kontinuirane i strateški osmišljene potpore Srbije neminovno utapa u duboko more asimilacije", podsjećajući kako se to već dogodilo Srbima u Mađarskoj, "gdje ih nema više od 3000". 

On drži kako će Hrvatska "od 1. srpnja pod pritiskom Europske unije morati ispoštovati obaveze prema svojim državljanima Srbima koji predstavljaju najbrojniju nacionalnu manjinu". – Na tom putu očekujemo i značajnu potporu matične države Srbije. Mi u Hrvatskoj pravi oslonac nismo imali u prethodnoj, Tadićevoj vlasti. Svi naši susreti bili su mahom protokolarni. A s predstavnicima nove vladajuće koalicije u Srbiji još nismo uspjeli uspostaviti idealnu komunikaciju – kaže Stanimirović dodajući kako su Tadićevoj vlasti "bili previše naglašena nacionalna opcija i prve dvije godine njihove vladavine za njih doslovno nismo postojali". Razlog slabe komunikacije Srba iz Hrvastke s matičnom državnom je možda u tome, mudruje Stanimirović u Novostima, što službeni Beograd ne želi "prihvatiti činjenicu da je SDSS i dalje najjača srpska politička opcija u Hrvatskoj". 

Požalio se u beogradskom dnevniku kako je "nakon gašenja Republike Srpske Krajine bilo 3500 kuća i drugih objekata" koje je hrvatska vlast dodijelila doseljenicima iz BiH te istaknuo kako se "srpske kuće i institucije kulturnog naslijeđa znatno sporije obnavljaju nego imovina većinskog naroda". Na pitanje hoće li ćirilica dobiti "zeleno svjetlo" u Hrvatskoj, Stanimirović kaže kako se to mora dogoditi, jer, tvrdi, nema izbora – ili provesti postojeći zakon ili ga mijenjati. – Nonsens je da na ulazima u naselja stoje dvojezični napisi na drugim manjinskim jezicima, a da takvih natpisa nema samo u mjestima gdje su Srbi u većini – kaže bivši gradonačelnik okupiranog Vukovara i direktor bolnice "Sv. Sava" u Vukovaru.

Zamjerio je vlastima u Hrvatskoj što još ni jednu "srpsku školu" nije službeno registrirala iako se "naše svjedodžbe prešutno priznaju u Hrvatskoj i Srbiji". – Ali kada bi netko službeno provjeravao, to su diplome neregistranih škola. Vlast izbjegava registraciju jer bismo u tom slučaju mi imali pravo zapošljavati isključivo nastavnike srpske nacionalnosti – zaključuje Stanimirović.