Razgovarao sam s turističkim insajderima u raznim prigodama nekoliko puta tijekom godine. Kad smo, primjerice, u lipnju razgovarali na Rabu, bilo je dosta opreza prilikom prognoza ovogodišnjih turističkih rezultata. No, i tada smo imali informacije iz raznih dijelova Hrvatske, ali i iz različitih segmenata ključnih emitivnih tržišta za Hrvatsku, da bi brojke trebale izgledati dobro. Kasnije smo “utvrdili gradivo” jer su brojke potvrdile te uvodne naznake. Statistika je ujesen potvrdila ispunjavanje zacrtanih planova domaćih turističkih stratega.
Maksimalno rasterećenje srpnja i kolovoza ide ruku pod ruku s rastom turizma u ostatku godine. Nije zabilježen značajan rast tijekom samog srca sezone u srpnju i kolovozu. Očito je kako se turistička sezona širi na veći dio godine. Hrvatska postaje cjelogodišnja destinacija. Uz cjenovne izazove koji su i dalje tu, posebno u ugostiteljskom dijelu ponude, kraj godine donio je zadovoljstvo odrađenim. O svemu tome razgovaramo s Kristijanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice.
Kako biste ocijenili ovogodišnju turističku sezonu?
Volio bih da se odmaknemo od termina “sezona” i govorimo o turističkoj godini. Tijekom prvih 11 mjeseci u našoj zemlji ostvarili smo 21,4 milijuna dolazaka i 109 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima. Pritom valja istaknuti kako je navedeni rast generiran izvan glavnih ljetnih mjeseci, što je potvrda da se Hrvatska na globalnom tržištu sve snažnije pozicionira kao atraktivna i cjelogodišnja destinacija, ali i da na tržištu vladaju određeni trendovi prema kojima turisti sve više biraju razdoblja i destinacije s ugodnijom klimom, manjim gužvama, nižim cijenama itd. Važno je naglasiti i kako pozitivne trendove turističkog prometa prate i financijski pokazatelji – tako podaci Hrvatske narodne banke o prihodima od stranih turista govore o 4,375 milijardi eura prihoda ostvarenih u prvih šest mjeseci ove godine, što je rast od 5,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle. Dakle, svi indikatori govore o tome da je Hrvatska pri kraju još jedne uspješne turističke godine.
Ovogodišnja posezona na dobrom je putu da nadmaši lanjsku koja je bila rekordna. Što smatrate ključnim u još boljem pozicioniranju u mjesecima nakon središnje turističke sezone?
Još snažnije pozicioniranje Hrvatske i naše ukupne turističke ponude nakon glavnih ljetnih mjeseci temeljimo na strateškom fokusiranju na proizvode koji imaju najveći potencijal u posezoni, poput aktivnog odmora, eno-gastro ponude, kulturnog i zdravstvenog turizma, nautike, city break putovanja i dr. Ključnim smatram kontinuiran rad na disperziji turističkog prometa, jačanju autentičnih doživljaja te promociji nerazvikanih destinacija koje upravo u posezoni nude najbolju ravnotežu kvalitete, doživljaja i cijene. Važnu ulogu ima i snažna suradnja s avio-prijevoznicima i turoperatorima, kao i ciljane kampanje na nama važnim emitivnim tržištima.
Je li Hrvatska na putu da ‘pobijedi’ sezonalnost i postane cjelogodišnja destinacija?
U hrvatskom smo turizmu već poduzeli niz konkretnih mjera i aktivnosti koje su našoj zemlji omogućile tržišnu percepciju kao atraktivne cjelogodišnje destinacije. Iako je ljetni dio godine i dalje najintenzivniji po turističkom prometu, podaci posljednjih godina jasno ukazuju na rast prometa u pred i posezoni, ali i na generalno sve veći interes za putovanjima tijekom cijele godine. U tom smjeru nastavljamo djelovati i dalje, posebice kroz razvoj selektivnih oblika turizma koji prirodno generiraju potražnju tijekom cijele godine. Također, paralelno radimo na jačanju prometne povezanosti, promociji kontinentalnih destinacija i kreiranju sadržaja koji nude autentičan doživljaj. Cilj nije potpuna eliminacija sezonalnosti, ona je u određenom smislu prirodna kada govorimo o mediteranskim destinacijama, ali njome želimo sustavnije upravljati i postupno je smanjivati, ponajprije kroz daljnje povećanje kvalitete, pružanje vrijednosti za novac, ali i kroz održivost turizma.
Britansko tržište jedno je od onih s najvećim potencijalom za hrvatski turizam. Nedavno ste bili na WTM-u u Londonu. Kakve su najave s britanskog tržišta za iduću godinu?
Hrvatsku na tom tržištu predstavljamo kao kvalitetnu i sigurnu destinaciju koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete, ali i kao autentičnu te cjelogodišnju destinaciju, dok od komparativnih prednosti naše zemlje ističemo činjenicu da smo udaljeni samo nešto više od dva sata leta od UK-a, da imamo niz destinacija, ali i doživljaja koje Britanci tek trebaju otkriti. Primjerice, tijekom WTM-a posebni smo naglasak stavili na promociju eno-gastronomije, organizirali smo kušanje vrhunskih hrvatskih vina, sireva i drugih proizvoda, dok su hrvatski chefovi Rudolf Štefan i Ante Udovičić održali prezentaciju i demonstraciju pripreme jela od hrvatskih autohtonih namirnica. Svakako moram istaknuti i potpisani Sporazum o suradnji između Hrvatske turističke zajednice i Jet2 grupacije. Da se naša zemlja na ovome tržištu prepoznaje kao visokokvalitetna destinacija koja daje vrijednost za novac pokazuje i istraživanje Britanskog udruženja putničkih agencija, prema kojem se Hrvatska za 2026. godinu nalazi u top 15 tržišta koja Britanci žele posjetiti. Dakle, u 2026. očekujemo nastavak pozitivnih trendova s tog važnog tržišta.
Koliko je u tom kontekstu važan memorandum potpisan s kompanijom Jet2?
Riječ je o grupaciji pod kojom djeluje Jet2.com kao treći najveći avioprijevoznik u UK te Jet2Holidays kao jedan od vodećih britanskih turoperatora koji nudi paket aranžmane za cijeli Mediteran. Oni su tijekom ove godine imali aktivne letove iz osam UK odredišta za Split, Dubrovnik i Pulu, a za iduću godinu najavljuju povećanje broja linija prema hrvatskim destinacijama. Kao što sam već spomenuo, rezultati s tog tržišta ponajviše ovise o kvalitetnoj prometnoj povezanosti zračnim putem pa upravo tom segmentu pridajemo i najviše pozornosti kada je u pitanju UK tržište. Suradnje i sporazumi poput ovog samo nam mogu pomoći u postizanju još boljih rezultata s UK tržišta.
Od udaljenijih tržišta jako bitna nam je i Amerika. U tom smislu, koliko je važna činjenica što će United Airlines iduće godine, osim Dubrovnika, letjeti i za Split?
Činjenica da će United Airlines u idućoj godini, uz Dubrovnik, imati i direktnu liniju za Split, odlična je vijest za cjelokupni hrvatski turistički sektor. Naime, riječ je o našem najvažnijem dalekom tržištu s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet, imamo kontinuiran rast dolazaka i noćenja Amerikanaca, i to tijekom cijele godine. Dodatno, ne smijemo zaboraviti kako su Amerikanci ujedno i naši najbolji potrošači kada govorimo o dnevnoj potrošnji svih turista. Oni traže kvalitetu ponude, žele otkrivati nove destinacije i mjesta, upoznavati kulturu destinacije u kojoj borave, a biraju i visokokvalitetan smještaj.
Nedavno ste posjetili i Kinu gdje ste s kineskim dužnosnicima razgovarali o mogućim letovima iz Kine za Hrvatsku. Ima li tu kakvih pomaka i koliko nam je kinesko tržište važno?
Tijekom boravka u Kini susreli smo se s predstavnicima kineskih avioprijevoznika Air China i Hainan Airlines, s kojima smo razgovarali o potencijalu kineskog tržišta, sve većem interesu kineskih turista za Hrvatsku te važnosti aviolinija za daljnji rast turističkog prometa između Hrvatske i Kine. Svi znamo da je Kina veliko tržište s ogromnim potencijalima, unatrag nekoliko godina bilježimo rast turističkog prometa iz te zemlje, no trebat će nam još vremena kako bismo se u potpunosti vratili na razinu prometa iz 2019. Naime, kinesko je tržište, kao i općenito sva dalekoistočna tržišta, bilo podosta zahvaćeno negativnim posljedicama pandemije. Restrikcije u putovanjima ostavile su traga pa je povratak u normalu nešto sporiji. Osim toga, i na tom je tržištu primjetan trend putovanja u vlastitoj zemlji te u susjedne zemlje. Vidjet ćemo što nam donosi budućnost, treba biti optimističan i napraviti sve što je u našoj moći da Hrvatsku i Kinu poveže izravna aviolinija.
Iz plana promocije za iduću godinu, što još možete izdvojiti?
U planu promocije za 2026. naglasak stavljamo na daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao održive, kvalitetne i cjelogodišnje destinacije. Posebno ćemo ulagati u digitalne kampanje na ključnim emitivnim tržištima, produkciju novih kreativnih sadržaja te snažnije targetiranje određenih i nama važnih segmenata kao što su outdoor, nautika, eno-gastronomija, kultura i dr. Nastavljamo i s intenziviranjem suradnji s globalnim prijevoznicima, vodećim turoperatorima i platformama, kako bismo dodatno osnažili dostupnost i vidljivost Hrvatske tijekom cijele godine. Veliki fokus bit će i na promociji kontinentalnog turizma, kao i na pozicioniranju Hrvatske unutar trendova koji su sve važniji putnicima – autentičnost, održivost, lokalni doživljaj, personalizirane ponude i sigurnost. Sve navedeno pridonosi cilju da Hrvatska zadrži konkurentnost i da kvaliteta bude ispred kvantitete.
Iza nas su još jedni Dani hrvatskog turizma. O čemu se najviše razgovaralo? Koje poruke su za vas najvažnije, a čuli smo ih na DHT-u?
Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma još su jednom potvrdili da je hrvatski turizam u fazi važnih iskoraka, a ključne teme o kojima se najviše razgovaralo bile su održivost, digitalna transformacija i podizanje ukupne vrijednosti turističkog proizvoda. Naglašena je potreba za daljnjim upravljanjem destinacijama, promišljenim razvojem i jačanjem suradnje svih dionika – od nacionalne razine do lokalnih zajednica. Za nas je iznimno važna poruka da Hrvatska danas ima sve preduvjete za još snažnije pozicioniranje kao cjelogodišnja destinacija, ali i da je nužno nastaviti s ulaganjima u turističku infrastrukturu, ljudske potencijale i digitalne alate. Istaknuto je i da su predsezona i posezona sve jače, što potvrđuje da strategija usmjerena na kvalitetu i disperziju prometa daje rezultate. Ohrabruje i činjenica da turistički sektor dijeli zajedničku viziju – privući goste veće platežne moći, ponuditi autentične doživljaje i pritom očuvati prostor, resurse i identitet naših destinacija. Jedna od ključnih poruka svakako je i ta da gostima moramo ponuditi odgovarajuću vrijednost za novac.
Koliko važnu ulogu imaju investicije u turističku infrastrukturu i dodatne sadržaje, kako bi ponuda bila zaokružena i konkurentna tijekom cijele godine?
Investicije u turističku infrastrukturu i dodatne sadržaje jedan su od ključnih preduvjeta za konkurentnost hrvatskog turizma, posebno u kontekstu cilja da Hrvatska postane cjelogodišnja destinacija visoke vrijednosti. Moderni putnici sve više očekuju vrhunsku uslugu, raznolikost doživljaja i dodatne motive dolaska, a upravo ulaganja u smještajne kapacitete, wellness i sportske sadržaje, kulturnu i outdoor infrastrukturu te tematske atrakcije omogućuju da destinacije privuku goste i izvan ljetnih mjeseci. Takve investicije ne samo da produljuju glavni dio turističke godine, već povećavaju ukupnu vrijednost boravka, jačaju prepoznatljivost destinacija i potiču održivi razvoj lokalnih zajednica. Stoga HTZ snažno podržava ulaganja koja pridonose podizanju kvalitete, diversifikaciji ponude i stvaranju autentičnih doživljaja koji nas čine konkurentnima tijekom cijele godine.
Prvi put otkad se prate statistike Hrvatska bilježi pad broja kreveta u obiteljskom smještaju. Koliko je to važno?
Nakon poduljeg razdoblja Hrvatska bilježi pad broja kreveta u obiteljskom smještaju, što smatramo važnim, ali i očekivanim korakom u smjeru održivijeg upravljanja ovim segmentom smještaja, posebice kada znamo da su Vlada RH i nadležno ministarstvo s ciljem podizanja kvalitete i održivosti donijeli određene zakone i pravilnike koji idu upravo u tom smjeru. Godinama smo svjedočili snažnom rastu privatnog smještaja, a sada vidimo prvo uravnoteženje koje može pridonijeti većoj kvaliteti ponude, boljoj prostornoj organizaciji i većem fokusu na održivi rast, a ne isključivo na rast količine.
Je li Hrvatska, barem za dio naših tradicionalnih gostiju, postala preskupa destinacija?
Cijene su ove godine bile česta tema diljem Europe, ne samo u Hrvatskoj. Važno je istaknuti da ukupni turistički promet, ali i ostvareni prihodi upućuju na to da smo i dalje konkurentna destinacija, posebice na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Signali s pojedinih tržišta upozoravaju nas da je cijena iznimno važna pri odabiru destinacije. Dio gostiju svakako je osjetljiviji na promjene cijena, no, isto tako, vidimo porast segmenta gostiju koji traže višu kvalitetu i spremni su na veću potrošnju kada dobiju odgovarajuću vrijednost. Hrvatska odavno više nije “low-cost” destinacija, već zemlja raznolike ponude – od pristupačnih opcija do vrhunskih premium proizvoda. Ključ nam je održati ravnotežu, odnosno jačati kvalitetu, ulagati u infrastrukturu i sadržaje te osigurati da gosti u svakom segmentu dobiju vrijednost za svoj novac.
Često naglašavate da Hrvatska mora ostati fokusirana na autentičnost kao svoju najveću snagu. Zašto to mislite?
Autentičnost je jedna od najvećih vrijednosti hrvatskog turizma, ali i dio ponude koji je danas vrlo tražen na globalnom tržištu. U vremenu kada mnoge destinacije postaju slične i teško prepoznatljive, ono što Hrvatsku može dodatno izdvojiti je naš način života, tradicija, lokalna gastronomija, prirodna raznolikost i iskreno gostoprimstvo koje se ne može kopirati. Globalni trendovi jasno pokazuju da putnici sve više traže iskustva koja su stvarna, lokalna i povezana s identitetom destinacije. Upravo zato smatramo da je očuvanje i promicanje autentičnosti ključno – ne samo za konkurentnost, nego i za održiv razvoj naše turističke ponude. U svijetu ima mnogo lijepih i privlačnih destinacija i zato Hrvatska mora biti jedinstvena po onome što nudi. Upravo autentičnost daje Hrvatskoj prepoznatljivost, prikazuje našu priču i gradi emocionalnu vezu s gostima, a to je danas najveća vrijednost koju destinacija može ponuditi.
