Cijene građevinskog materijala jedan su od faktora koji pridonose gorućem problemu (ne)priuštivog stanovanja u Hrvatskoj. Uz tržišne oscilacije, sektor će morati u dodatna ulaganja zbog ekoloških regulativa iz Zelenog plana Unije.

O svemu smo razgovarali s Mericom Pletikosić, predsjednicom HUP – Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva Hrvatske i voditeljicom održivog poslovanja Cemex Hrvatska.

Kako objašnjavate cijene gradnje u Hrvatskoj?
Kad promatramo cijene gradnje u zadnjih godinu dana, Hrvatska je jedna od članica EU koja je prema godišnjem rastu cijena ispod prosjeka EU-27, ali i zemalja članica eurozone, i to za 1,9 postotnih bodova te je na 17. mjestu ljestvice EU. To govori da smo u zadnjih godinu dana slabije rasli u odnosu na ostale zemlje članice u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu.

Kada promatramo godišnju stopu rasta u odnosu na 2022. godinu, cijene gradnje u Hrvatskoj rasle su za 4,7 posto dok je u slučaju prosjeka EU-27 postotak veći, odnosno cijene su rasle za gotovo sedam posto. Primjerice, veći rast bilježe Slovačka (+11,4%), Njemačka (+8,4%) i Austrija (+7,4%).

Trend slabijeg ili snažnijeg rasta indeksa odnosno cijena ništa ne govori o konkretnoj visini cijena. Naime, niža cijena može snažnije rasti, a da ne dosegne višu cijenu koja je sporije rasla te bi za konkretnu ocjenu trebalo poznavati i usporediti stvarnu visinu cijena u eurima po zemljama.

Treba uzeti u obzir sve izazove s kojima se sektor u zadnjim godinama suočio. K tome, dostizanje ciljeva EU klimatske politike i dekarbonizacije, koje je preduvjet poslovanja u industriji građevinskih materijala, zahtijeva značajna ulaganja.

Pandemija i geopolitičkih izazovi utjecali su na cijenu građevinskog materijala u svijetu, kako objasniti domaća odskakanja?
Pri ocjeni pokazatelja vezanih uz hrvatski građevinski sektor i prateće djelatnosti, među kojima je i proizvodnja građevinskog materijala, u obzir treba uzeti izazove s kojima se te djelatnosti suočavaju od pandemije 2020. i geopolitičkih promjena nakon toga koje su rezultirale snažnim rastom cijena energije i porastom ostalih ulaznih troškova te aktualne makroekonomske izazove.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Treba naglasiti kontinuirani rast troška rada i izazova na tržištu rada. Naime, industrija građevinskog materijala kontinuirano podiže plaće, no prošlogodišnji iznimni rast plaća u javnom sektoru ova industrija ne može pratiti, što stavlja dodatan pritisak na pitanje dostupnosti odnosno nedostatak radne snage.

Neizvjesnost vezana uz cijene energenata, nedostatak kvalificirane radne snage, dugotrajno i skupo i otvaranje novih eksploatacijskih polja zbog sve većih zahtjeva svih dionika, to su aktualni izazovi u industriji građevinskog materijala.

Kako će Zeleni plan i ESG kriteriji utjecati na sektor?
EU Zeleni plan zahtijeva dekarbonizaciju proizvodnog procesa i razvoj novih održivih niskougljičnih proizvoda. Taj plan i kriteriji potiču naš sektor industrije građevinskih proizvoda na održivije prakse, korištenje ekološki prihvatljivijih materijala, smanjenje emisija ugljika kao i recikliranje.

To zahtijeva značajna ulaganja u nova znanja, inovativne tehnologije i procese, te otvara mogućnosti za inovacije i unapređenje konkurentnosti. Na taj način naša industrija daje doprinos gospodarskom rastu, a benefite naših proizvoda koriste vlasnici i korisnici kuća zbog smanjenja dugoročnih troškova.

U takvim okolnostima jedino se realizacijom ulaganja u dekarbonizaciju proizvodnje građevinskih materijala, upotrebom zamjenskih goriva i sirovina u proizvodnji građevinskih materijala i razvojem ekološki prihvatljivijih proizvoda mogu ispuniti obveze EU klimatske politike.

Hoće li ta tranzicija biti lagana?
Neophodno je da svi sudionici u lancu osvijeste da tranzicija k održivoj i zelenoj gradnji nije moguća bez aktivne uloge svakog od njih, usklađenog i koordiniranog postupanja različitih tijela državne uprave. Nužno je snažno ubrzati i pojednostaviti administrativne postupke ključne za realizaciju investicija i povlačenje sredstava EU-a.

Za postrojenja koja su obveznici sustava za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) važno je ostvariti što veći udio subvencija. Uz to, potrebno je relaksirati realne uvjete za korištenje europskih fondova kao i za ishođenje statusa strateškog projekta, izgraditi kvalitetnu energetsku i komunalnu infrastrukturu odgovarajućeg kapaciteta nužnu za realizaciju ulaganja. Dinamiku natječaja za energetsku obnovu zgrada potrebno je pravovremeno najaviti i kvalitetno planirati.

Ima li potražnje za održivim materijalom?
Svijest investitora i krajnjih korisnika je sve veća, a samim time i njihovi zahtjevi. Kao dio EU, Hrvatska je u zakonodavnom smislu poduzela značajne korake, a investitori na sve većem broju projekata idu i korak dalje od zakonskog minimuma. Svjedoci smo rastućeg broja zgrada koje su certificirane prema dobrovoljnim standardima što se postiže ugradnjom proizvoda visoke ekološke razine, kakvi su upravo proizvodi naše industrije.

Potražnja za njima raste, jer ne samo investitori, već i finalni korisnici postaju sve svjesniji kratkoročnih i dugoročnih benefita koji naši proizvodi donose.

U Hrvatskoj i drugim državama EU postoji značajna stambena kriza koja se zasigurno neće riješiti samo gradnjom novih zgrada, već značajnim rastom obnova postojećih. Zato su ulaganja u energetski učinkovite proizvode i rješenja ključna za energetsku sigurnost kao i za poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi.

Hoće li će prelazak na održivije prakse i ekološki materijal dodatno povisiti cijenu?
Što se tiče rasta troškova poslovanja i posljedičnog rasta cijena građevinskog materijala, od početka pandemije te ratnih operacija u Ukrajini do danas cijene svih inputa kontinuirano i značajno rastu, od energenata/goriva, prijevoza, sirovina, plaća,…

Primjerice, lani je u odnosu na 2023. godinu, cijena električne energije rasla na godišnjoj razini za 6,7 posto, a plina za 7,3 posto. S druge strane, prosječne bruto plaće rasle su 15 posto u prvih jedanaest mjeseci godine u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2023. godine.

Zaključno, kretanje cijena građevinskog materijala će i u budućem razdoblju ovisiti o promjenama cijena inputa i investicijama nužnim za uskladbu poslovanja s važećim propisima, kako je to slučaj i za ostale proizvode i usluge.