BEOGRAD – Za stjecanje statusa kvalificiranog kupca struje, koji tvrtkama omogućuje da se tom vrstom energije opskrbljuju izvan Elektroprivrede Srbije, zasad nije privuklo pozornost, što se objašnjava time da je struja u Srbiji jeftinija nego u regiji. Za kvalificirane kupce pogodnost je u tome što struju mogu kupovati izvan tarifnog sustava, ali je rizično što prednost u opskrbi imaju tarifni potrošači tako da se samo višak može plasirati na slobodno tržište. Status kvalificiranog kupca omogućuje svakoj tvrtki da pokuša naći opskrbljivača strujom koji je povoljniji. Kako je rekao Ljubo Maćić, predsjednik Savjeta agencije za energetiku, to pravo imat će od 1. siječnja 2008. svi osim domaćinstava. Status kvalificiranog kupca postoji u Srbiji i mogu ga dobiti poduzeća koja troše više od 25 GWh struje godišnje. Agencija priprema spuštanje ovog praga tako da će mnogo više poduzeća moći konkurirati za dobivanje tog statusa. Liberalizacija tržišta proističe iz ugovora o energetskoj zajednici što ga je Srbija potpisala. Glasnogovornik ministarstva energetike Željko Martinović izjavio je kako će EPS biti izložen velikom pritisku kupaca zbog niske cijene struje. Liberalizacija tržišta strujom ne bi trebala utjecati na poskupljenje struje u Srbiji što se tiče tarifnih kupaca, ali u stručnim krugovima prevladava uvjerenje kako će cijenu struji diktirati tržište, a ne nadležni državni organi. Nakon provedene potpune liberalizacije tržišta u nekim europskim zemljama dosta industrijskih potrošača ostalo je u statusu nekvalificiranih kupaca. U zapadnoj Europi nakon liberalizacije cijene struje na burzama padale su do 2003., ali je onda zabilježen rast tako da se danas struja prodaje i po sedam centi za kilovatsati. Maćić smatra da je glavni uzrok rasta cijena porast potražnje i nedovoljna ponuda, jer tržište nije uspjelo potaknuti pravodobno investiranje u energetske kapacitete.

Kupcu, koji izlaskom na slobodno tržište strujom potraži drugog opskbljivača tom energijom EPS nije više u obvezi da ga primi natrag, što izaziva određenu nesigurnost. Povećanoj dozi opreznosti pridonio je nedavni pad sustava kada je gotovo pola Europe ostalo bez struje, te nagovještaj da će bugarska nuklearna elektrana Konzluj uskoro prestati s radom, što će dovesti do upitne opskrbe strujom na Balkanu. Srbija je potpisala ugovor o pristupanju energetskom sustavu jugoistočne Europe, čime je ušla u sustav cijele Europe. Tviving projekt, što se primjenjuje već 20 mjeseci, za cilj ima da srpski energetski sektor postane kompatibilan s europskim. U tom pogledu Srbiji su dale potporu Njemačka i Slovačka. Prema podacima Gospodarske komore Srbije, u taj je proces dosad utrošeno 400 milijuna eura. Europski stručnjaci upoznali su Elektroprivredu Srbije da, ako želi izvoziti struju, treba biti konkurentna u pogledu cijene. Srbija se, međutim, suočava s pomanjkanjem struje pa je već najavljen njezin uvoz za vrijeme zime. Tijekom proteklom ljeta Srbija je izvozila struju po nižoj cijeni nego što će je sada plaćati pri uvozu. Da bi se povećala proizvodnja struje u Srbiji, neophodno je završiti izgradnju TE Kolubara B za što je potrebno više od 500 milijuna eura. EPS traži strateškog partnera koji bi uložio sredstva u izgradnju spomenute termoelektrane. Nadležno ministarstvo već nekoliko mjeseci upozorava da bi opskrba Srbije mogla biti ugrožena ako se ne poveća cijena struji, ali radi obuzdavanja rasta inflacije ministarstvo financija nije dozvolilo da struja poskupi ove jeseni. Domaća elektropriveda nema dovoljno financijskih sredstava ni za remont HE Đerdap, koja na to čeka punih devet godina.