Makar je Svjetska banka trećom darovnicom iz sredstva EU-CARDS 2004 namijenjenih unapređenju ovdašnjeg sustava registracije nekretnina i katastra jučer i službeno odobrila Hrvatskoj bespovratno korištenje, reklo bi se na prvi pogled skromnih 35,7 milijuna kuna, taj je događaj poslovnoj zajednici i te kako zanimljiv. Stiže nova međunarodna potvrda da je Vlada obavila u planiranom roku dogovorene zadatke u okviru, primjerice, digitalizacije 105 gruntovnica i verifikacije 50 posto zk-a uložaka, smanjenja 120.000 gruntovnih zaostatka te stavljanja katastra na internet, no svjedoči i o tome da se Hrvatska mora 2006. nositi s još većim izazovima prema konačnom spajanju gruntovih i katastarskih podataka. To su ujedno i dobri signali za očekivani razvoj tržišta nekretnina u Hrvatskoj.

Edukacija i informatizacija
Nova financijska injekcija povećava ukupan proračun Svjetske banke za reformu na više od 40 milijuna eura, što znači da se uklapa u reformiranje gruntovnica i katastra koje je u tijeku dvije godine s dodatnim financiranjem edukacije i informatizacije. Sredstva će koristiti Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa – Odjel za zemljišne knjige koji su jučer dobili priznanja Svjetske banke i EK za učinjeno u protekle dvije godine. No i dodatnom darovnicom kao i cijelim projektom koji je dosad bio težak 37,2 milijuna eura, upravljat će i dalje Svjetska banka. Upravo zbog značaja koji ima učinkovit sustav registracije nekretnina za poslovnu zajednicu i građane, jer slovi kao ključan preduvjet za funkcionalno tržište nekretnina i svaki oblik prostornog planiranja na lokalnoj i nacionalnoj razini, i ministar financija Ivan Šuker i predstavnica Svjetske banke Karin Shepardson nisu propustili prigodu da uz jučerašnje potpisivanje novoga darovnog ugovora ne ocjene dosege te najave daljnje zadatke. “Darovnica daje tehničku podlogu za dugoročno rješenje svih problema, a sigurno je da će područje nekretnina biti najzahtjevnje za pregovore Hrvatske s EU-om. Bez kvalitetnih zemljišnih knjiga i sređenog stanja u gruntovnicama bit će vrlo teško kvalitetno odraditi pregovore o području nekretnina u korist Hrvatske”, poručio je Šuker. Velika očekivanja u pogledu političke podrške koju službeni Zagreb treba i dalje davati reformi grnutnovnica i katastra iznio je šef Delegacije EK u Hrvatskoj Vincent Degert.

Politička podrška
“Hrvatska Vlada donijela je značajne odluke koje se odnose na pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i bolje upravljanje koji se očituju smanjivanjem zaostataka i pojačanim povjerenjem građana prema toj reformi. No ispred Hrvatske nalazi se velik izazov konačnog spajanja katastra i zemljišnih knjiga, a za to će biti potrebna trajnja politička podrška”, ocijenio je Degert. “Hrvatska želi povećana ulaganja i isto tako ima veće potrebe za ulaganjima zbog ostavarivanja većeg rasta. Stoga je cilj intenzivirati nastojanja koja su tijeku u svrhu pomaganja modernizacije sustava zemljišnih knjiga i katarsa u Hrvatskoj”, navela je Shepardson koja zajedničko upravljenje resursima koji potječu iz zajmova i darovnica pod jednim zajedničkim krovom drži dobitnom kombinacija i za Svjetsku banku i EU kako bi Hrvatska ostvarila zacrtane ciljeve. “Ta zajednička nastojanja smatraju se modelom najbolje prakse i nadamo se da će se oni replicirati i u drugim područjima gdje su zajedničke radnje mnogih uključenih strana najbolji recept za ostvarenje ciljeva”, kazala je Shepardson. Opipljivim rezultatima, Svjetska banka drži smanjenje vremena potrebnog za transakcije u svezi s nekretninama na različitim sudovima, internetizaciju gruntovnica te one stop shopove, a dodatna darovnica pomoći će u produbljivanju nastojanja tako da sve više nekretnina biti dostupno na internetu.

Pola teritorija Hrvatske na digitaliziranim mapama

Šeg delegacije EK u RH, Vincent Degert je uvjeren da će nove digitalizirane mape, koje je izradila Državna geodetska uprava, koristiti i gospodarstvu jer se dotiču važnih područja kao što su poljoprivreda, prostorno planiranje i zaštita okoliša. Trenutno je, kako je kazao, njima obuhvaćeno 35 posto državnog teritorija, a kako je u tijeku rad na daljnih 10 posto, uskoro će digitalizirane mape obuhvaćati oko 50 posto teritorija Hrvatske.
Daljnja ulaganja, prema Degartu, trebaju biti usmjerena na izobrazbu i izgradnju kapaciteta tih institucija poglavito u smislu opremanja informatičkom opremom i automatiziranjem procesa te na povećavanje svijesti javnosti i transparentnosti (daljnim stavljanjem podataka na internet gdje se može provjeriti vlasništvo) čime se označava da javnost doista preuzima aktivnu ulogu u reformi.