Odluka žalbenog vijeća Haaškog suda da osolobodi generale Antu Gotovinu i Mladena Markača u Srbiji je službeno ocijenjena kao politička, a ne pravna presuda, a visoki su je dužnosnici protumačili kao skandaloznu i pravno neshvatljivu, te kao presudu koja žrtvama ne donosi pravdu niti pridonosi pomirenju.

Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić ocijenio je da Haaški sud nije sud, već da ispunjava političke zadatke.

"To podupire tvrdnje onih koji kažu da Haaški tribunal nije sud, već da ispunjava unaprijed zadane političke zadatke", rekao je Dačić.

Predsjednik srbijanskog parlamenta Nebojša Stefanović sličnog je stajališta, a za presudu kaže kako je "iznenađujuća, više politička, nego pravna i ponižavajuća za žrtve stravičnog zločina".

"Nadam se da se političke presude više nikada neće donositi. Razočaran sam takvim odnosom Haaškog tribunala, ali čak ni takva presuda ne može izbrisati ono što je istina", rekao je Stefanović.

Bivši srbijanski ministar vanjskih poslova, sadašnji predsjednik opće skupštine Ujedinjenih naroda Vuk Jeremić presudu je na svome profilu na tweeteru, kako priznaje, prokomentirao ne koristeći se "politički korektnim jezikom".

"Sve što sam oduvijek mislio o 'haaškoj pravdi', nakon današnjeg dana nema više razloga izraziti politički korektnim jezikom", napisao je Jeremić na društvenoj mreži i povezao ovaj slučaj s događajima na Kosovu.

"Neka prst na čelo stave oni koji su pristali da EULEX istražuje trgovinu organima na Kosovu. Gospoda će zaključiti da smo ih sami sebi vadili", napisao je Jeremić i najavio da će "međunarodnim kriminalcima", ne navodeći točno na koga misli, "nanijeti štetu koju nisu očekivali da će im se dogoditi".

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Prisegao je da će učiniti i "da neće znati što ih je snašlo".

"A sada treba biti pametan i potisnuti gorčinu. I zato više neću reći nijednu riječ, jer ih pažljivo prate. Neću im dati priliku da se pripreme", napisao je Jeremić.

Odluku iz Haaga dodatno je tjekom dana komentirao i šef srbijanskog nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić.

"Nema udruženog zločinačkog pothvata, odgovornosti, ni kazne. Da sve nije čisto, govori preglasavanje u žalbenom vijeću. Ova nas odluka vraća tri godine unatrag, a percepcija Haaga bit će gora nego što je bila", istaknuo je Ljajić i naglasio kako više nema pravnih lijekova.

"Ne možemo ništa konkretno poduzeti jer je ovo konačna presuda, ali možemo reći svoje stajalište o tome", istaknuo je Ljajić, koji je i potpredsjednik srbijanske vlade, te ukazao da nakon ove oduke suda ne zna kako će se nastaviti u pravcu normalizacije odnosa.

Srbijanski ministar pravosuđa Nikola Selaković ocijenio je da je Haaški sud oslobađajućim presudama Gotovini i Markaču napisao rugalicu pravdi, žrtavma žločina, čitavom srpskom narodu i međunarodnom kaznenom pravu, a da je presuda "pokazatelj političkog, a nikako pravnog djelovanja".

Televizijske i radio postaje, najposjećeniji internetski portali i internetska izdanja najtiražnijih tiskanih medija u Srbiji na svojim naslovnicama tjekom cijelog dana kao udarnu vijest i temu dana imaju presudu iz Haaga i reagiranja na oslobađanje hrvatskih generala.

Naslovi, ocjene i komentari sežu od rutinskih informacija o oslobađajućoj presudi do ogorčenja i osuda da je Haag "abolirao zločine u Oluji", tvrdnji da je "presuda sramna" i "skandalozna" pa sve do naslova "Zločince dočekali kao heroje" uz izvješće o slavlju u Zagrebu prigodom povratka Gotovine i Markača iz Haaga.

Brojna su reagiranja iz političkih, društvenih i pravnih krugova, među kojima i ocjene odvjetnika i povjesničara.

Šef zastupničkog kluba Demokratske stranke Dragoljub Mićunović ustvrdio je da nakon oslobađajuće presude Gotovini i Markaču postoji bojazan od provociranja nacionalističke euforije, koja bi po njegovu mišljenju mogla dovesti do pogoršanja položaja Srba u Hrvatskoj.

Mićunović se suzdržao od komentiranja presude dok se ne vide svi materijali u svezi s njome, ali je naglasio da se odlukom "potire deset godina istrage".

"Oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču legalizira etničko čišćenje Srba iz krajeva u kojima su živjeli stoljećima", ocjena je bivšeg šefa diplomacije Srbije i vođe parlamentarne stranke Srpski pokret obnove Vuka Draškovića.

"Zapovjedna odgovornost hrvatskih generala za veliki zločin nad civilima je nesporna, a upravo je zapovjedna odgovornost bila temelj za kažnjavanje srpskih ratnih zapovjednika u svim dosadasnjim presudama Haaškog tribunala", smatra Drašković,

Povjesničarka Dubravka Stojanović razočarana je jer smatra da je Haaški suda neozbiljan i jer vjeruje je "bio šansa da dođemo do nekih saznanja o događanjima u tim ratovima".

"Kako se može objasniti ta odluka i kakav uopće dojam ostavlja sud koji prvo donese veoma ozbiljnu presudu o zločinačkom potvatu i na 24 godine osudi Gotovinu, a da u drugom stupnju od toga ništa ne ostane", komentirale je Stojanović.

Njezin kolega Predrag Marković presudu smatra "šokantnom" jer ona po njegovu mišljenju prelazi vrhunac neprincipijelnosti koju je navodno iskazao Haaški sud oslobađanjem Ramusha Haradinaja 2008. godine

"Nakon oslobađanja Haradinaja, Gotovine i Markača nikad nećemo moći prihvatiti da je Haaški tribunal nepristran i da načelno donosi odluke", rekao je Marković.

U lepezi ocjena i komentara u Srbiji izdvaja se, među ostalim, i bojazan da oslobađajuća presuda dvojici hrvatskih generala optuženih za ratne zločine može potaknuti nacionalističke i ekstremističke incidente u jugoistočnoj Europi.