Napetost u trgovinskim odnosima između Hrvatske i Srbije zbog strožih kontrolnih mjera koje je ljetos Hrvatska uvela za uvoz hrane iz zemalja izvan EU ne prestaju ni nakon povlačenja Srbiji spornog pravilnika zbog kojeg je i prijavila Hrvatsku Europskoj komisiji, a uzvratila i protumjerom strože kontrole pri uvozu prehrambenih proizvoda iz Hrvatske. Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva, obratio se ovih dana čelnik proizvođača mineralnih gnojiva Petrokemija sa zamolbom za pomoć pri izvozu proizvoda u Srbiju.

Predsjednik Uprave Petrokemije Đuro Popijač potvrdio je Poslovnom dnevniku informaciju da traži suradnju državnih institucija u osiguranju plasiranja njihovih proizvoda na srpsko tržište. Problem je, kako kaže, u različitim standardima koje se na granici primjenjuje, a koji su za proizvode iz Hrvatske nepovoljniji. Kod uvoza mineralnih gnojiva na hrvatsko tržište primjenjuje se pravila važeća za tržište mineralnih gnojiva EU, propisana Uredbom EZ 2003/2003, te zakonom o provedbi iste uredbe, a pravilnikom o mineralnim gnojivima propisano je da se uvezeno gnojivo promptno carini i otprema na tržište. Ukratko, kontrola kvalitete uvezenog gnojiva obavlja se prije stavljanja u promet na tržištu. Za razliku od toga, svaka isporuka Petrokemijinih proizvoda prolazi drukčiji tretman.

Po važećim normama, inače, kvalitetu gnojiva iz kutinskih pogona ispituje Laboratorij Petrokemije koji je ovlašten od Hrvatske akreditacijske agencije, a iz kojeg se, kako kažu u tvrtki, kontinuirano obavlja kontrola, jer bi u svakom odstupanju pretrpjeli ogroman trošak i gubitak tržišne pozicije. No, kod isporuke u Srbiju svaka prijevozna jedinica, a u pravilu se radi o maršrutnim vlakovima sa 600 do 800 tona proizvoda, mora još prije carinjenja proći fito-sanitarnu inspekciju, što podrazumijeva uzimanje uzoraka i slanje na analizu u ovlašteni referentni laboratorij. Zadržavanje na prijelazima ponekad zna potrajati i danima, a što podrazumijeva i dodatne troškove, uz nepotrebnu neizvjesnost rezultata analize, budući da u slučaju da je ona negativna, proizvodu biva zabranjen uvoz. Nismo dobili odgovor koliko često se to događa i kolike štete tvrtka trpi zbog ovog tretmana.

Iz Petrokemije tek poručuju kako analitičke metode koje propisuju zakoni naše dvije zemlje ne bi smjele biti u koliziji niti davati različite rezultate za iste referentne uzorke, s obzirom na da se temelje na EU i međunarodnim normama.  "Mi nemamo problem s kupcima, dapače odlično surađujemo. Ne tražimo niti da se oteža plasman na hrvatsko tržište za proizvođače iz Srbije. Tražimo samo da se nama osigura ravnopravne uvjete poslovanja i izvoza koje srpske tvrtke imaju u Hrvatskoj", ističe Popijač.

Na upit imaju li i druge članice EU sličan problem kod izvoza mineralnih gnojiva u Srbiju, jučer nije bilo moguće doći do odgovora, jer se sve institucije koje su pozvane u pomoć, uključujući i HGK, trenutačno bave utvrđivanjem činjenica. Jer u slučaju da se ista praksa primjenjuje i na drugim zemljama, rješenje će se tražiti na razini svih članica.  Mađarska je, primjerice, jedan od većih izvoznika mineralnih gnojiva u regiji, a u Srbiju, koliko je poznato, najviše se uvozi iz Rusije.

Iz Vlade i resornog Ministarstva poljoprivrede Srbije jučer nismo dobili odgovor o neujednačenom tretmanu prilikom izvoza ovog proizvoda, obećano nam je da ćemo informacije dobiti u četvrtak. Kako doznajemo iz hrvatskih izvora, koordinaciju oko daljnjih poteza na rješavanju slučaja preuzelo je Ministarstvo poljoprivrede, a sudeći prema prvim reakcijama iz Beograda, do njih još poziv na razgovore nije stigao, niti su upoznati s problemom. Njegovo rješavanje za Petrokemiju bi značilo ne samo manje troškove, nego i brži proboj na ionako svoje važno tržište. 

Prema podacima iz ranijih godina, kutinska tvrtka u Srbiju plasira u prosjeku oko 90.000 tona gnojiva, no olakšan pristup otvorio bi, prema procjenama, mogućnost i za povećanje izvoza u Srbiju za još 30-ak tisuća tona. U ovoj godini vrijednost izvoza u Srbiju je 15,5 milijuna eura, a uz još ugovorenih 4 milijuna eura vrijednih količina. Srpski proizvođači u Hrvatsku plasiraju između 20 i 40.000 tona gnojiva godišnje. Sličan problem kao sa Srbijom Petrokemija ima i s izvozom u BiH, za razliku od Slovenije, gdje plasira jednaku količinu gnojiva kao i u Srbiju. v

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost