Tijekom današnjeg dana Srbija i Bosna i Hercegovina ostalim zemljama u regiji koje bi od iduće godine trebale biti članice Cefte moraju se izjasniti prihvaćaju li uvjete na kojima će se temeljiti budući Cefta sporazum. Dok je u slučaju Srbije izvijesniji pozitivan odgovor, vodstvo BiH još jučer je bilo vrlo tvrdo u svojim zahtjevima da joj se omogući i daljnja zaštita poljoprivrednog sektora.
Kako je većinu svojih problema predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić adresirao na Hrvatsku, ne čudi što se je jučer većina komunikacije po pitanju ulaska u Ceftu odvijala na relaciji Zagreb-Sarajevo. Premijer Ivo Sanader i Terzić navodno su zaobišli pregovarače i osobno, telefonski razgovarali o tome hoće li BiH na koncu biti jedina zemlja koja se neće priključiti Cefti ili će se ipak do slijedećeg tjedna naći modus po kojem će joj pristupiti.

Sugestije EK
Iako formalno nije uključena u sam proces pregovora, u finiširanje razgovora među državama uključila se i Europska komisija, pa je za očekivati da bi i konačna odluka BiH ovisiti i o sugestijama koje dođu s te adrese. Brza odluka te dvije zemlje bitna je, naime, zbog tehničkih priprema za svečano potpisivanje Cefta sporazuma, zakazanoga za početak slijedećeg tjedna u Bukureštu. Sporazum zasad, kako se može čuti, predviđa ulazak svih zemalja koje su započele pregovore, odnosno objedinjavanje 31 bilateralnog ugovora, pa bi eventualno povlačenje neke od tih zemalja tražilo i značajne preinake tog sporazuma. No, taj tehnički aspekt problema zapravo je zanemariv u odnosu na opći interes zemalja da ipak sve zemlje koje su započele pregovore o proširenju Cefte u ovom krugu i postanu članice. Osim samog članstva u Cefti, koje bi trebalo rezultirati povećanjem obima robne razmjene, to bi zemljama regije, smatra se, omogućilo i dijagonalnu kumulaciju porijekla, te povećalo interes stranih ulagača za nastup na tržištu od 60 milijuna stanovnika kojem se može pristupiti po jedinstvenim uvjetima.

Pritisci proizvođača
Iako se u diplomatskim krugovima sa iznenađenjem prate pojedini potezi vodstva BiH i Srbije, tumače kako je i njima u interesu biti dijelom budućeg multilateralnog ugovora, a oštre riječi i tvrdnje o dodatnim zahtjevima pod kojima će ući u Ceftu obrazlažu govorom za domaće potrebe. I jedna i druga država suočavaju se sa pritiscima proizvođača na svom terenu za jačom zaštitom, no u oba slučaja ulazak u Ceftu i potpisivanje multilateralnog ugovora zapravo suštinski ne bi trebalo značiti dodatnu liberalizaciju tržišta, jer su uvjeti pod kojima bi trgovale ubuduće samo preneseni iz bilateralnih ugovora. Stoga se očekuje da će idućih dana diplomacija na najvišoj razini uložiti velike napore da srbijanski predsjednik Vojislav Koštunica i Terzić prihvate poziv za potpisivanje sporazuma u Bukureštu.

Mirela Klanac