BEOGRAD – Na referendumu koji je trajao dva dana glasači su potvrdili novi Ustav Srbije koji je prethodno usvojen u republičkom parlamentu. Potreban odaziv (veći od 50 posto ukupnog biračkog tijela) građana na biračka mjesta postignut je tek u posljednjem 26. satu glasovanja. Prema podacima Republičke izborne komisije, za Ustav je glasovalo 52,31 posto od upisanih birača, a odaziv je iznosio 53,3 posto. Za potvrđivanje Ustava bilo je potrebno da ga prihvati 50 posto plus jedan glas od ukupnoga biračkog tijela, odnosno da za nj glasuje najmanje 3,319.923 građana.Prvaci političkih stranaka nazvali su novi Ustav prvim demokratskim ustavom Srbije u posljednjih 60 godina, koji zemlji otvara mogućnosti za priključenje EU, te su ocijenili da je s njime napravljen raskid s Miloševićevim režimom koji je 1989. godine donio tzv. tvrdi (teško promjenljiv) Ustav i omogućio diktatorsku vladavinu Srbijom. Predsjednik skupštine Predrag Marković zakazao je za 5. studenog sjednicu parlamenta na kojoj zastupnici, pored formalnog proglašenja novog Ustava, trebaju usvojiti i Ustavni zakon. Od rješenja u njemu ovisi kada će biti održani najavljeni prijevremeni parlamentarni izbori i hoće li istodobno biti biran novi predsjednik Srbije. Među parlamentarnim strankama koje su bile jedinstvene u pogledu teksta novog Ustava i preambule kojom se Kosovo smatra sastavnim dijelom Srbije postoje razlike o određivanju termina za održavanje parlamentarnih izbora. Opozicijska Demokratska stranka zalaže se da se izbori održe do kraja godine, a najbrojnija parlamentarna stranka, Srpska radikalna stranka, smatra da izbore treba održati u 2007. godini. Bez njezinih zastupnika nemoguće je postići dvotrećinsku većinu neophodnu za usvajanje Ustavnog zakona. Predstojeći dani do 5. studenoga proći će u znaku traženja izlaza iz postojećeg stanja koje Srbiji i pored usvajanja Ustava čini politički nestabilnom jer je postojeća vlada ostala bez podrške u parlamentu zato što su poslanici i ministri iz redova G 17 plus izašli iz koalicijske vlasti.Put do potvrđivanja Ustava od građana bio je neizvjestan do posljednjeg trenutka jer je odaziv bio slab. Na pet sati prije zatvaranja birališta odaziv je iznosio ispod 40 posto. U tom trenutku nametnulo se pitanje što će se dogoditi ako Ustav ne bude dobio podršku biračkog tijela.

Premijer Koštunica upozorio je da bi to imalo nesagledive negativne posljedice za Srbiju. Upućeni u ustavnu proceduru najavljivali su kako Srbija ulazi u izvanustavno stanje iz kojega može izaći raspisivanjem izbora za ustavotvornu skupštinu, a predsjednik parlamenta Predrag Marković vidio je mogućnost za uspostavljanje diktature.Tada su uslijedili panični pozivi premijera Vojislava Koštunice i predsjednika Srbije Borisa Tadića građanima da glasuju za novi Ustav, a na državnoj televiziji neprekidno je išao poziv građanima da izađu na referendum. Na biralište je izašao i patrijarh Pavle, koji je u 92. godini prvi put iskoristio svoje biračko pravo.Slab odziv građana analitičari su protumačili kao njihovo duboko razočarenje u postojeće političke strukture i odgovor na visoku korumpiranost u društvu tako da ih ni odrednica o Kosovu, koja je unesena u Ustav tako da bude glavni motiv koji će privući građane da dadu potporu novom Ustavu nije impresionirala osim glasače srpske nacionalnosti na Kosovu kojih je odziv bio iznad 80 posto. Potpredsjednik SRS Tomislav Nikolić kao argument za izlazak građana na birališta koristio je konstrukciju po kojoj će se albanski narod na Kosovu radovati neuspjehu referenduma iako su se oni prema referendumu odnosili kao događaju u nekoj stranoj zemlji.Albanci na jugu Srbije bojkotirali su referendum, ali u tome nisu bili usamljeni. Opozicijska Liberalno-demokratska partija (LDP) također je pozvala građane na bojkot referenduma, kao i predsjednik skupštine Vojvodine Bojan Kostreš, a predstavnici manjina u Vojvodini prepustili građanima da sami odluče hoće li izaći na referendum ili neće. Lider LDP Čedomir Jovanivić, bivši potpredsjednik u vladi Zorana Živkovića i blizak suradnik Zorana Đinđića, poznat po tome što je nagovorio Slobodana Miloševića da ode u zatvor, osporio je rezultate referenduma, tvrdeći da odaziv nije bio veći od 49 posto.