Ferit Sahenk četvrti je najbogatiji Turčin i vlasnik Dogus Grupe, međunarodnog konglomerata s razgranatim poslovanjem u građevinarstvu, bankarstvu, turizmu, nekretninama, trgovini i energetici koji je tijekom posljednjih godina jedan od najvećih stranih investitora u Hrvatsku.

Od 2009. naovamo Dogus Grupa kupila je tri marine, te veliki vlasnički udjel u državnom ACI-ju. U ekskluzivnom intervjuu za Poslovni dnevnik Sahenk govori o budućim planovima kompanije, mogućoj diversifikaciji biznisa i potencijalima koje u vidi u Hrvatskoj.

Koliko je Dogus Grupa dosad investirala u Hrvatsku i koliko planira u budućnosti?
U četiri godine smo investirali oko 150 milijuna eura u Hrvatsku, no to su samo brojke. Mi svoje poslovanje prvenstveno baziramo na strategiji, a ta strategija temelji se na uvjerenju kako će Hrvatska u budućnosti postati turistički lider na Mediteranu. I u segmentu marina i u segmentu hotela. Zato želimo biti u Hrvatskoj i poslovati ovdje. Dosad smo ulagali u biznis s marinama, no u budućnosti želimo razvijati i hotelski biznis, pa očekujem da ćemo uskoro imati neke vrlo zanimljive vijesti oko takvih projekata. Ono što nam je trenutno prioritet jesu razgovori oko budućnosti zadarskog Tankerkomerca.

Zainteresirani ste za cijelu kompaniju ili samo njezinu atraktivnu marinu u centru Zadra?
Naša pozicija je vrlo jasna. Vjerujemo da marina ima veliki razvojni potencijal i s obzirom na naše poslovanje u Hrvatskoj logično da je i osnovni predmet našeg interesa. No, spremni smo preuzeti i terminal za tekuće terete. U tom objektu zaposleno je puno ljudi, radi se o strateški važnoj infrastrukturi za Hrvatsku i, uz pravu vrstu investicija, također bi mogao biti vrlo profitabilan. O tome ćemo razgovarati s bankama koje su glavni vjerovnici Tankerkomerca, no konačno rješenje mora biti takvo da s njim svi budu zadovoljni – da ulagači vide prostor za profit, vjerovnici budu sigurni u povrat svojih potraživanja, a radnici i lokalna zajednica dobiju sigurnost da će tvrtka i dalje uredno poslovati i zapošljavati ljude. 

Znači li to da bi preuzimanjem naftnog terminala ušli i u energetski biznis u Hrvatskoj?
Da, na taj način bi otvorili novi segment poslovanja. Inače, energetika i jest jedna od glavnih sektora poslovanja Dogus grupe. Tvrtka je nastala kao građevinska kompanija, no nakon desetljeća radova na gradnji hidroelektrana u Turskoj, danas primjerice gradimo vlastite energetske objekte. Jedna hidroelektrana već radi, druga će uskoro biti dovršena, a s gradnjom treće uskoro ćemo početi. Dakle, referenci i iskustva u energetskom sektoru imamo. 

Postoje li još neki sektori koji vas u Hrvatskoj zanimaju? U Srbiji su se nedavno pojavile najave kako ste zainteresirani za ulaganje u tamošnji telekom….
Sve tvrtke u sastavu našeg holdinga kontinuirano procjenjuju mogućnosti za ulaganja u brojnim državama. Među njima je i Hrvatska, no zasad nam je fokus na ulaganjima u marine i hotele. Što se Srbije tiče, određeni interes za investiranje tamo imamo, ali to je još daleko od bilo kakvog konkretnog projekta.

Dosad su vaše investicije u biznis s marinama bile koncentrirane na srednjem Jadranu, između Šibenika i Zadra. Planirate li i širenje na sjeverni ili južni Jadran?
Apsolutno. Aktivno tražimo lokacije za gradnju novih kapaciteta, a posebno smo zainteresirani za mjesta gdje bi mogli raditi kombinaciju marine i hotela. Također, zasad su sve naše marine u Hrvatskoj smještene na kopnu, no zainteresirani smo i za moguće lokacije na otocima. 

Dosad ste se u Hrvatskoj širili kroz preuzimanja. Uključuje li vaša strategija i greenfield investicije?
Da, pod uvjetom da nađemo adekvatno zemljište. Upravo u ovom trenutku u Grčkoj gradimo turistički resort, a projekt smo počeli od nule. Dakle, imamo znanja i resursa za takve investicije, no samo je pitanje hoćemo li naći pravi projekt.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Vidite li budućnost marinskog biznisa u Hrvatskoj u gradnji konvencionalnih marina ili objekata za megajahte?
U Hrvatskoj mora postojati kombinacija objekata različitih kapaciteta. Ne možemo se koncentirati samo na jednu vrstu mušterija, no ako me pitate za megajahte mogu samo reći da su marine za prihvat takvih plovila trenutno imperativ. To je čista ekonomska logika. Prema statistikama turistički prihodi od nautičara su šest puta veći nego prihodi od 'običnih' hotelskih turista. Ipak, kod megajahti taj je prihod i deset puta veći od hotelskih gostiju. Zato smo mi već počeli s određenim ulaganjima u našim marinama.

Niste sudjelovali u procesu privatizacije državnih hotelskih poduzeća? U stručnoj javnosti je postojalo mišljenje kako je slab interes stranih ulagača na tim natječajima posljedica kompleksnih predstečajnih nagodbi u kojima se tvrtke nalaze.
Kao prvo, mi se više ne smatramo stranom kompanijom u Hrvatskoj, a što se tiče predstečajnih nagodbi, upravo sudjelujemo u predstečajnoj nagodbi Tankerkomerca koja je jedna od najkompleksnijih uopće. Dakle, nemamo problema s time, već naprosto trenutno već imamo projekte na kojima radimo i koji su nam prioritet. 

Već dvije godine ste drugi najveći dioničar ACI-ja. Jeste li zainteresirani za povećanje udjela ili preuzimanje te tvrtke?
Mi u svom portfoliju imamo tvrtke u koje ulažemo i tvrtke kojima upravljamo. ACI spada u ovu prvu skupinu i smatramo ga jednom od strateški važnih kompanija u Hrvatskoj. Mi želimo biti prisutni u njegovoj vlasničkoj strukturi jer vjerujemo da će to ulaganje u budućnosti donijeti profit. Dakle, vjerujemo u rezultate strategije i upravljanja tvrtkom koje postavlja većinski vlasnik, a to je hrvatska država. Mi ćemo u ACI-ju ostati dugoročno, a koja će biti forma i opseg našeg ulaganja ovisi isključivo o državi. Možemo ponuditi znanje, međunarodne kontakte, iskustvo i kapital, no trenutno nemamo nikakvih ambicija povećavati svoj udjel. 

Poslujete diljem svijeta. Kako ocjenjujete poslovnu klimu u Hrvatskoj?
Rejtinzima se bave rejting agencije, mi smo poduzetnici, a naši kriteriji ponekad se znatno razlikuju. Ja ne vjerujem da se ikakav zaključak o nekoj zemlji može donositi samo temeljem onoga što piše na papiru, bez da ste je vidjeli, iskusili život u njoj ili upoznali ljude.