Hrvatska ima odličan energetski miks u obnovljivim izvorima energije. Dalmacija je bogata suncem, gorski dijelovi vjetrom, a kontinentalni geotermalnom energijom. Oko ovog posljednjeg potencijala, koji je relativno nedavno aktualiziran zahvaljujući Ininim istražnim bušotinama nafte i plina, vlada pravo uzbuđenje. Kako i ne bi kada je riječ o jednom od najvećih geotermalnih potencijala u Europi. Međutim, on je izrazito skup, a administracija puževski spora. Trenutačno imamo tek jednu geotermalnu elektranu – Veliku Ciglenu pokraj Bjelovara – koja ne radi zbog spora investitora oko vlasničkih odnosa, te četiri ozbiljna investitora u projektima geotermalne energije.

Sve složeno, natječaja nema

Najdalje u razvoju projekta otišla je ENNA Geo, kompanija u sastavu Energie Naturalis.

Kako je na panelu Poslovnog dnevnika Geotermalni resursi Hrvatske otkrila Ivana Ivančić, direktorica tvrtke ENNA Geo, pred njihovim je projektom, u koji su do sada uložili oko 20 milijuna eura, neizvjesna budućnost. Polje Slatina 2 u općini Čađavica (Virovitičko-podravska županija) najrazvijeniji je projekt geotermalne energije u Hrvatskoj, na kojem su završene istražne radnje. Treba prionuti gradnji elektrane, no Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) nikako da raspiše natječaj za dodjelu tržišne premije za geotermalnu tehnologiju, iako od rujna 2023. za to ima sve uvjete. “Sve je posloženo, no natječaja nema”, kaže Ivančić. Bez njega projekt u Čađavici stoji jer nije bankabilan i ne može se pregovarati s dobavljačima oko nabave tehnologije. “Ako natječaj neće biti raspisan ove godine realizacija projekta neće biti moguća prije kraja 2029.”, objašnjava direktorica tvrtke ENNA Geo.

Tako se nastavlja praksa neefikasnosti i blokade projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Istu situaciju prolaze i projekti koji gotovo tri godine čekaju da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donese odluku o iznosu naknade za priključak na mrežu. Sa summita Poslovnog dnevnika Ante Šušnjar, ministar gospodarstva poručuje da bi bi odluka uskoro trebala biti donesena kao i da se radi na tome da se olakša regulatorni okvir za geotermalne projekte.

Hoće li tako i biti teško je reći.

S investitorima u Čađavici suosjeća Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. Kaže da su oni u postupak dobivanja dozvola za istražne geotermalne bušotine krenuli 2019. te da su ih čekali pet godina. “Imamo potencijal ali nemamo investitore zbog problema o kojima je pričala gospođa Ivančić”, žali se Hrebak.

Nije krivo ministarstvo

Pritom Hrebaka posebno ljute sve okolišne dozvole koje moraju pribaviti. “Topla voda se stavlja u isti koš s plinom i naftom. Najprije smo se veselili jer smo otkrili da je naša geotermalna voda na 83 Celzijevih stupnjeva i odlične kvalitete, što je mnogo više od onoga što se predviđalo. Otkrili smo i da je protok 30 litara u sekundi te da praktički imamo ljekovitu vodu. I onda šok. Moramo ponovno napraviti ocjenu o procjeni utjecaja bušotine na okoliš. Dakle, moramo napraviti ocjenu negativnog učinka ljekovite vode na okoliš. Možete li si zamisliti našu frustraciju? Mogu si misliti kako je tek poduzetnicima na koje se gleda kao na polu lopove”, ispalio je Hrebak. No dugogodišnji saborski partner HDZ-a napominje da za takvu situaciju nije krivo ministarstvo “već ta birokracija koja jednostavno ne može donijeti odluke”. Ministarstvo valjda, prema Hrebaka, nije administracija.

Za Inu geotermalna energija ne može biti jedina alternativa nafti i plinu, ali je važan dio energetskog miksa. “To je potencijal koji treba otključati i razvijati”, kaže Ana Lazo, direktorica Razrade polja i geotermalne energije u Ini. Ističe da Ina na području Lešćan kod Đurđevca kreće s radovima na dvije istražne bušotine u koje će biti uloženo gotovo 30 milijuna eura.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Riječ je dakle o iznimno skupim projektima koji bi trebali dobiti podršku države, no sufinanciranje je, posebno za podzemni dio radova, teško ostvariti, kaže Lazo.

Ivančić iz tvrtke ENNA Geo pritom naglašava da je riječ o investicijama kod kojih više od 60 posto kapitalnih izdataka ostaje u Hrvatskoj. “Usto, riječ je o tehnologiji koja zauzima najmanje površine po megavatu, i porezne obveznike i HOPS ne stoji niti centa jer je elektroenergetska mreža u kontinentalnom dijelu dobro razvijena te investitori sami projektiraju trasu”, poručuje Ivančić.

Dodaje pritom i da u slučaju njihove geotermalne elektrane toplinska energija ostaje kao nusproizvod koji planiraju iskoristiti. Taj nusproizvod može se, primjerice, koristiti za grijanje plastenika i tako dati dodatan doprinos razvoju kraja u kojem se grade geotermalne elektrane.