Krajem prošle godine činilo se da je konačno sve dogovoreno oko spašavanja Petrokemije i osiguranja spasonosnih 400-450 milijuna kuna svježeg kapitala koji bi u problematičnu državnu tvrtku trebao unijeti tzv. domaći konzorcij, no umjesto objave javnog poziva ulagačima dokapitalizacija je zastala.

Službeno to, naravno, nitko od sudionika u ovom postupku ne želi potvrditi, no kako Poslovni dnevnik neslužbeno saznaje, realizacija postupka zapela je zbog Ine, koja uz PPD treba biti glavni sudionik u novoj vlasničkoj strukturi. Nadzorni odbor Ine navodno je prije desetak dana iskazao negativan stav o učešću tvrtke u dokapitalizaciji Petrokemije, te je postavio pitanje evaluacije tog ulaganja i njegovog značaja za poslovne rezultate Ine.

Takav stav, navodno je zauzeo dio nadzornika iz Molove kvote, a eventualno povlačenje Ine iz ovog procesa mijenja i pozicije ostalih partnera u konzorciju, a možda i dovodi u pitanje ovako zamišljenu realizaciju nalaženja kapitala za Petrokemiju. To više što se niti najavljivani ulazak austrijskog Borealisa u konzorcij prema dostupnim informacijama nije dogodio. Navodno je uspostavljena komunikacija s ulagačima iz konzorcija i Vladom, no zbog određenih zahtjeva koji za sve uključene nisu prihvatljivi Borealis neće participirati u preuzimanju kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva. O novom zapletu svi sudionici u transakciji komuniciraju vrlo suzdržano i s oprezom. Ipak, znakovit je kratak odgovor koji nam je stigao iz Ine.

Kažu: "Ina razmatra moguće poslovne modele vezane uz odluku o dokapitalizaciji Petrokemije, a konačna odluka po tom pitanju nije donesena". Drugi glavni partner u konzorciju, PPD, poručuje da nema informacije o tome da bi se Ina povukla iz konzorcija, te poručuju da "kao konstruktivan partner PPD podržava proces dokapitalizacije Petrokemije, aktivno u njemu sudjeluje i donosi odluke u skladu s okolnostima". Eventualno Inino povlačenje, jasno, najviše bi pogodilo PPD, koji je u ranijim javnim nastupima otvoreno dao do znanja da u ovoj priči ne želi biti sam i sav teret dokapitalizacije Petrokemije preuzeti na sebe.

Ove dvije kompanije, koje su i Petrokemijini opskrbljivači plinom, te imaju i visoka potraživanja, sudjelovali bi s jednakim udjelima od po 125 milijuna kuna i kako je zamišljeno imali bi većinski udjel, te bi preuzeli upravljanje Petrokemijom. Pozadina Ininog predomišljanja oko Petrokemije povezana je, a potvrđuju to i izvori iz političkih krugova, s rasplitanjem vlasničkih odnosa u Ini između Vlade i Mola. Mađarski partner želi da se napori Ine u spašavanju kutinskog proizvođača valoriziraju i unesu u paket o kojem će se pregovarati pri isplati Mola za Inine dionice. 

No, u svakom slučaju signali koji dolaze ukazuju na novo kompliciranje raspleta ovog privatizacijskog procesa i upućuju na to da se njegovo rješavanje vraća na adresu Vlade i resornih ministarstava.  O eventualnom izlasku Ine iz konzorcija nije upoznat niti predsjednik uprave Petrokemije Đuro Popijač. Iz dosadašnje komunikacije s ulagačima nema saznanja da se itko od zainteresiranih predomislio, a službeno će se o tome, dodaje, moći govoriti tek nakon objave javnog poziva i u konačnici uplate novca na račun Petrokemije.

Poziv, pojašnjava Popijač, još nije objavljen jer se čeka odgovor Bruxellesa o dopuštenoj koncentraciji potencijalnih novih dioničara. Odgovor se očekuje u roku od 30 do 60 dana, a u tom intervalu očito će se još poprilično pregovarati i dogovarati buduće odnose. Inače, prema dostupnim izvorima iz konzorcija za Petrokemiju, u kojemu su uz PPD i Inu, još i Janaf, HEP i mirovinski fondovi, međudioničarski ugovor još nije definiran i na njemu se radi. Pokaže li se da Ina doista nije voljna ući sa svojih 125 milijuna kuna u Petrokemiju, taj će kapital trebati nadomjestiti ili novim partnerom ili većim sudjelovanjem preostalih partnera. U suprotnom bi Petrokemija morala tražiti novo rješenje, a kojeg u ovom trenutku nema na vidiku.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’