Hrvatska je Vlada na jednoj od svojih zadnjih sjednica u prošloj godini donijela Plan zakonodavnih aktivnosti za 2018. U njemu nema ni “O” od Ovršnog zakona.

Mijenjat će se ili donositi ukupno 121 drugi zakon, dok iznos ovrha rapidno raste. Rješavanje jednog od najvećih problema u društvu, postavljeno kao prioritet kroz sustavnu kampanju vlasti koja je uključivala organiziranje okruglog stola predsjednice s hipertrofiranim brojem stručnjaka, istupe ministra pravosuđa koji je obećavao sustavna i cjelovita rješenja, konstantno se odgađa. A “gašenje požara” izmjenama aktualnog zakona prošlog ljeta pokazalo se još insuficijentnijim od “kozmetike”: najbitnije izmjene koje su se odnosile na zaštićeni dio plaće i zaštitu jedine nekretnine neopterećene hipotekom naknadnom su analizom proglašene nevažećima za priličan broj ovršenih.

Članica radne skupine Ministarstva pravosuđa za izradu novoga Ovršnog zakona i predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin izrazila je, nakon prvog sastanka radne skupine, nezadovoljstvo razvojem situacije, kako načelnim idejama na kojima bi se trebao zasnivati novi Ovršni zakon tako i inercijom cijelog postupka.

– S obzirom na to da u ovoj godini neće biti ništa od novoga Ovršnog zakona, predložila sam konkretnu intervenciju u aktualni zakon koja bi odmah oslobodila 250.000 najugroženijih: trebala bi se definirati najniža dopuštena osnova za provedbu ovrhe, a to je minimalna mjesečna bruto plaća za kalendarsku godinu – za 2017. je to 3276 kuna – kaže M. Kervatin pozivajući se na, kako kaže, sve ovršne zakone u demokratskom svijetu. Objašnjava to činjenicom da čak 80% građana koji su blokirani nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu zaposleni, ne primaju mirovinu i oni će teško ili nikad otplatiti dugove. Kervatin ističe da se dugovi moraju vraćati, no retorika s prvog sastanka budi joj sumnju da bi se položaj prezaduženog stanovništva mogao dodatno pogoršati te da je intencija budućeg novog zakona samo brže i efikasnije provođenje ovrha.

Glavni tajnik Blokiranih Mario Strinavić ne očekuje donošenje novog zakona prije proljeća 2019., s obzirom na to da je njegovo predstavljanje najavljeno za kraj godine te će vjerojatno ići u dva saborska čitanja. Takav plan, smatra, podupire tezu da se Ovršni zakon koristi kao predizborni alat. U proljeće 2019., naime, počinje serija izbora: prvo za Europarlament, a onda i za predsjednika Republike.