Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku vezano uz strukturu poljoprivrednih gospodarstava u 2016. i to za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te za broj stoke i peradi, pokazuju da se negativni trendovi u odnosu na 2013. nastavljaju, a posebno je to izraženo u stanju stoke čiji se broj kontinuirano smanjuje.

A zanimljiv je i trend rasta broja kopitara (većinom konja) i koza, dok je vidljiv trend pada nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i sve većeg zapošljavanja stalnih radnika i sezonaca u poljoprivredi. 

Drastične posljedice
Prema podacima DZS hrvatski poljoprivrednicu su tijekom 2016. koristili ukupno 1,56 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a najveći udio imaju oranice i vrtovi (57,2%), slijede trajni travnjaci (38,1% ) i trajni nasadi (4,6%). Korišteno zemljište smanjeno je za 0,3% u odnosu na 2013., a u tri godine izgubili smo i oko 1000 hektara trajnih nasada.  U važnijim kategorijama stoke u usporedbi s 2013. zabilježen je značajan pad.

Tako je broj peradi smanjen za 23,8, svinja za 20,3 i muznih krava za 13,9 posto, dok je broj kopitara narastao za čak 40 posto, s 18.000 na 25.000 komada. I koza je više, za 16,3%, oko 100.000 komada. Stručnjaci ističu kako je nakon ulaska u EU te uslijed svih negativnih trendova koji su pogodili stočarstvo posljedica drastičan pad broja stoke, posebice muznih krava. Pod utjecajem ukidanja potpora za svinjogojstvo te pritiska uvoznog mesa iz EU nakon uvođenja ruskih sankcija, uvelike je pala i proizvodnja svinja. Hrvatska je 2013. imala 453.000 goveda, što je u 2016. palo na 419.000. Broj muznih krava smanjen je sa 173.000 na 149.000, a svinja s 1,18 milijuna na 945.000 komada. Broj peradi smanjen je za gotovo 3 milijuna komada. 

Uređenije tržište rada
Kada je riječ o rastu broja kopitara, stručnjaci objašnjavaju kako je vidljivo da raste broj konja, posebice domaćih autohtonih pasmina, jer je za njih moguće ostvariti dobre potpore. Osim rekreativnog uzgoja sve je više onih koji konje uzgajaju i zbog potreba u turizmu kao dodatnog turističkog sadržaja i razvoja ruralnog turizma.  Podaci DZS-a ukazuju kako je u tri godine došlo do pada broja nositelja gospodarstava (kroz utrošak radne snage i godišnje jedinica rada), sa 74.390 na 69.006.

Broj stalno zaposlenih u poljoprivredi narastao je za čak 40 posto, sa 10.100 na 14.217, dok je broj sezonske radne snage za 13,2% veći.  Promjene u broj nositelja gospodarstava te sve većeg angažmana kako stalno zaposlenih radnika tako i sezonaca uvjetovane su novim zakonima i propisima zbog primjene Zajedničke poljoprivredne politike EU, ali i domaćih propisa oko anagžmana sezonaca, kako bi se smanjilo sivo tržište rada. Na veću uređenost i smanjenje sivog tržišta u poljoprivredi utjecao je i program ruralnog razvoja koji striktno vodi brigu da poljoprivrednici moraju biti u sustavu poreza, plaćanja doprinosa i slično.