Začelje liste deset najvećih banaka na domaćem tržištu odskora bi moglo izgledati nešto drugačije nego danas. Sutrašnjih "top 10" trebalo bi biti današnjih "top 11".

Naime, desetu poziciju s nešto više od 4,3 milijarde kuna aktive danas drži Kreditna banka Zagreb, no Dubravko Grgić, čije tvrtke su vlasnici banke, već je dulje vrijeme u pregovorima o kapitalnom povezivanju s vlasnicima Podravske banke, s više od 3 milijarde kuna aktive smještenom jedno mjesto iza KBZ-a. Pregovori o spajanju su, tvrde u poslovično upućenim bankarskim krugovima, u jako poodmakloj fazi. "Dobar je to smjer jer regulatorni su zahtjevi već danas takvi da je bez četiri-pet milijardi kuna aktive teško normalno poslovati", kaže prvi čovjek jedne banke. Ipak, kako je u nas dosad bilo mnogo inicijativa o okrupnjavanju manjih domaćih banaka koje su negdje usput u vlasničkim računicama i apetitima zapele i rasplinule se, mnogi i u ovom slučaju oprezni jer se, kažu, do same konačne odluke vlasnika nešto može zakomplicirati. Istodobno, dio financijaša tvrdi kako su dvije strane prevladale i mimoilaženja oko omjera spajanja kao glavne točke prijepora.

Zbog osjetljivosti takve se operacije u pravilu vode u posvemašnjoj diskreciji, pa pouzdana  potvrda često slijedi tek kad projekt spajanja ishodi i suglasnost središnje banke. Na upit dvjema bankama o tijeku procesa povezivanja tako i nismo dobili potvrdu, ali ni demantij. Dok je iz KBZ-a potpuno izostao odgovor, Iz Uprave Podravske banke na čelu s Julijom Kurucom znakovito su poručili da je banka "svojim strateškim opredjeljenjima usmjerena i na korporativne aktivnosti u različitim kombinacijama s kreditnim institucijama istog ili sličnog profila na hrvatskom bankarskom tržištu, ali za sada Banka nema konkretnih odluka". Podravska i Kreditna su, za početak, približno slične veličine; 'Poba' je kraj 2014. dočekala s 0,76 posto tržišnog udjela, a KBZ sa 1,07 posto. Prema nerevidiranim podacima samih banaka koje je objedinjeno ovih dana objavio HNB, Kreditna je lani iskazala 5,5-postotni rast aktive, dok je Podravska blago (1,3 posto) smanjila aktivu.

No, u pregovorima o omjeru spajanja od ukupne veličine aktive jedne i druge banke presudnija je bila njihova struktura, zbog čega se, navodno, plan spajanja bazira na omjeru 1:1. Ključni razlog tome je razmjerno velika izloženost Kreditne banke sustavu Agrokora, što u perspektivi nameće pitanje stabilnosti dijela (budućih) prihoda banke. Čvrste spone KBZ-a s Agrokorom dijelom su posljedica činjenice da je Grgić Kreditnu banku svojedbno i kupio od Ivice Todorića, a tom je prilikom ugovoreno i razdoblje (pet godina) u kojemu se Agrokor obvezao dio platnog prometa obavljati putem KBZ-a. To obvezujuće razdoblje jest isteklo, ali su veze s Agrokorom kroz razne financijske aranžmane ostale relativno jake. Izloženost banke tom koncernu bila je predmetom posebne analize supervizora HNB-a, koji su potom banci odredili rok za smanjenje izloženosti.

I mimo toga, međutim, između supervizije središnje banke i (vlasnika) KBZ-a ima tenzija. One su se, među ostalim, očitovale u nesuglasicama oko sastava Uprave, odnosno HNB-ovim odbijenicama ili pak suglasnostima na kraći rok od uobičajenih mandata. U praksi je to izgledalo tako da je neko vrijeme banka imala formalnog i neformalnog šefa Uprave. Konačno, početkom ove godine HNB je u sklopu svojih supervizorskih poslova 'delegirao' i ekipu povjerenika predvođenu bivšim viceguvernerom Davorom Holjevcem. Mnogi bankari reći će kako HNB i na taj način demonstrira intenciju da se u sferi malih i srednjih domaćih banaka napokon počne događati proces konsolidacije, odnosno okrupnjavanja.

Pojačane nadzorne aktivnosti u tom segmentu bankarskog sektora u posljednje vrijeme dijelom su povezane i s jednom od ukupno osam preporuka koje je prije više od godinu dana Hrvatskoj dala Europska komisija. Naime, dok je provjera kvalitete kreditnog portfelja u slučaju velikih banaka bila dio šire, europske inicijative (koju su ovdašnje velike banke prošle s dobrim ocjenama), Komisija je preporučila da HNB slične provjere proširi i na male i srednje banke. Prema prošlotjednom izvješću EK, upravo je ta, osma preporuka Hrvatskoj ispala i jedina koja je odrađena prema planu te je maknuta s liste "domaćih zadaća". Međutim, prema nalazima koji su podastrti EK, rezultati provjera "ukazuju na slabosti u upravljanju rizicima i kvaliteti upravljanja u manjem broju srednjih i manjih banaka".